Kada se stvori ovisnost isti neuroni koji govore mozgu da ne konzumira cigarete, također mu govore da treba nastaviti pušiti kako bi izbjegao stres koji nastupa nakon prestanka. Taj drugi glas nadmašuje odbojnost prema cigaretama što otežava borbu protiv učinka dopamina i potiče ljude da puše više, prenosi dailymail.co.uk.
No, znanstvenici sa Sveučilišta u Torontu kažu da bi im ovo saznanje moglo pomoći u dizajniranju lijeka - slično onome koji već postoji zbog alkoholizma - koji blokira zadovoljstvo pušenja i ono postaje grozno i odbojno.
Opioidni lijekovi su snažni lijekovi. Oni preplavljuju mozak kemikalijama „dobro se osjećam“, poput endorfina, koje se oslobađaju tijekom vježbanja, koje povećavaju osjećaj euforije i tupe boli.
Nikotin je takav da stvara ovisnost, ali odnos ovisnika prema njemu je znatno kompliciraniji od odnosa između osobe ovisne o opioidima. On mozgu daje oba signala: za prestanak i protiv prestanka pušenja. Istodobno, nikotin oponaša oblik i aktivnost acetilkolina, neurotransmitera koji sudjeluje u užitku kao kod učenja i nekoliko oblika ovisnosti.
Znanstvenici su dugo znali da se nikotin ponaša na ova dva naizgled kontradiktorna načina - ali ne i kako se par staza igra u mozgu ili zašto se čini da ovisnost tako lako nadvlada averziju. Receptori u istoj regiji mozga, poznatiji kao ventralno tegmentalno područje koje igraju važnu ulogu u krugu 'nagrađivanja'. Ti receptori predstavljaju jedan kraj neuronske grane u obliku grane koji se proteže na druga različita područja mozga i tijela. Neki receptori iz ove dvije populacije putuju na ista mjesta, drugi putuju u različita.
Jedan dio receptora je vezan za dopamin, a drugi za gama-aminomaslačnu kiselinu. Dopamin je kemijski spoj koji ima veliki utjecaj na raspoloženje i zadovoljstvo, ali je također vezan za gađenje i averziju.
"Averzija bi trebala biti prisutna stalno, ali što više netko puši, mijenjat će se i pretvoriti u zadvoljstvo", rekla je glavna za ovo istraživanje dr. Taryn Grieder, koja je proučavala ovisnost o nikotinu oko desetljeća.
"To je gotovo kao prekidač u mozgu i skoro je došlo do prekida u signalizaciji, tako da je sada prisutna averzija koja je signalizirana putem dopaminskih neurona, ali gotovo je ista kao osjećaj zadovoljstva.", rekla je za Grieder.
Ovisnici o nikotinu osjećaju se bolje kada puše, samo pronalaze dobre stvari koje im nikotin čini.
"Ne smijete se igrati s dopaminom, jer ako ga ima previše, to vodi do shizofrenije, a premalo dovodi do Parkinsonovih problema i kretanja", objašnjava dr. Grieder.
"Ako isključimo one druge neurone koji čine da se od pušenje osjećate ugodno, tada ostaje samo odvratnost ili odbojnost." Drugi neuroni su povezani s gama-aminomaslačnom kiselinom koja je protuteža neurotransmiterima uključenim u stres.
Grieder i njezin tim sada znaju kakav lijek je potreban, samo ga trebaju napraviti. "Ciljat ćemo receptore na gama-aminomaslačnim kiselinama kako nitko nebi osjećao zadovoljstvo i ugodu dok puši, ali moramo biti sigurni da neće ubiti baš sva zadovoljstva poput seksa ili hrane, možda jedino alkohol."
Za koji već postoji lijek, Antabuse koji stvara užasne mučnine kada se miješa s alkoholom. Trenutno je ovo samo u riječima, nije se još počelo raditi na stvaranju jer žele sve istražiti do kraja i biti sigurni kako će ovaj lijek protiv prestanka pušenja biti siguran za sve.