O nužnosti pravilne hidracije zasigurno ste već čuli i čitali, posebice u ljetnim mjesecima, no to je pravilo koje je nužno ponavljati.
Na njenu važnost podsjetila je i mag. nutr. Koraljka Novina Brkić, glavna nutricionistica kompanije Nestlé Adriatic, piše Ordinacija.hr.
Voda u prosjeku čini oko 70 posto našeg organizma. Gubitak vode u organizmu od svega 2 posto tjelesne mase već dovodi do umora, glavobolje, razdražljivosti te smanjenih kognitivnih funkcija, a gubitak do 10 posto može biti i fatalan.
Za prosječnu ženu preporuke su oko 2 litre tekućine dnevno, a za muškarca 3 litre. Mala djeca imaju povećanu potrebu za tekućinom u odnosu na tjelesnu masu, trudnice i dojilje također bi trebale povećati unos tekućine na otprilike 2,5 do 3 litre na dan, dok se ta količina za tjelesno aktivne osobe penje i na preko 4 litre tekućine.
Iako ovo možda zvuči puno, uzmite u obzir kako se računa sva konzumirana tekućina koju unesemo u organizam. Čak i kavom pridonosimo hidraciji organizma, posebice ako pijemo veću šalicu kave, kada količina vode pobija diuretički učinak kofeina. Kava ne ometa normalnu hidraciju, stoga je ne čudi kako mnogi od nas posežu za vodom uz svoju kavu, posebice kratki espresso.
Jeste li znali da hrana pridonosi i s do 20 posto unosa tekućine? To su ponajprije:
1. Svježe voće: lubenice, dinje, breskve i nektarine, svo bobičasto voće, sočne jabuke I kruške, ali i svi citrusi;
2. Povrće: rajčica, krastavac, svježa paprika, razne vrste zelene salate, svježi sirovi špinat;
3. Mlijeko i mliječni fermentirani proizvodi, ali i sve popularniji napitci na bazi žitarica ili badema koji su zamjena za mlijeko u veganskoj prehrani;
4. Juhe - tijekom ljeta započnite ručak juhom ili je izaberite kao dobar izbor za laganu večeru;
5. Smoothies – popularni napitci u koje ćete ljeti još dodati bilo vodu, mlijeko ili neku zamjenu, a bogati su navedenim vrstama voća ili povrća. Odlični su za početak dana ili osvježavajući međuobrok na plaži.
Zasigurno ste u nekoj fazi sa svojim mališanima imali poteškoće s uvođenjem vode kao pićem umjesto sokova i čajeva. Doskočite tome kroz mali, ali zabavni trik - aromatizirajte vodu i obogatite je voćem, povrćem poput mrkve i krastavca te začinskim biljem, primjerice listićima mente. Stavite u vodu kolutiće mrkve, maline ili borovnice, uz kockice predhodno smrznute lubenice ili dinje i pokažite djeci da i inače "dosadna" voda može biti ukusna i zabavna.
Žeđ odlično gase i prirodne mineralne vode kojima unosimo neophodne mineralne tvari i elektrolite koje gubimo znojenjem. Birajte one s manje ukupne količine natrija, a najbolji su odabir u ponudi gaziranih napitaka.
S druge strane, sokovi i zaslađeni napitci sadrže puno šećera koji remete normalnu hidraciju, stoga nisu dobar izbor za hidraciju organizma. Velike količine alkohola također dovode do brze dehidracije, stoga uz male količine alkohola obavezno konzumirajte i dosta vode. Enzim koji razgrađuje alkohol u organizmu treba vodu kako bi taj, za nas toksin, razgradio na manje komponente.
Posebnu pozornost potrebno je obratiti starijima. Naime, s godinama se osjećaj za žeđ smanjuje pa je poželjno da osobe treće životne dobi konzumiraju tekućinu i kada nisu žedne. Kako njihovi bubrezi pokazuju smanjenu sposobnost koncentriranja urina i očuvanja vode u tijelu, savjetuje se da starije osobe isplaniraju dnevne podsjetnike kako bi svaki sat popili manju čašu vode te kroz dan bili pravilno hidrirani.