Višesatni prosvjedi dijaliziranih i transplantiranih osoba na hladnoći i kiši u Sarajevu ostavili su traga na njihovo zdravstveno stanje, rekao je za Faktor Tomislav Žuljević, predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije Bosne i Hercegovine.
Kaže kako njihovo smrzavanje, izlaganje riziku, ipak nije bilo uzaludno i kako je rezultiralo zaključcima Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Nada se da će ti zaključci donijeti više transplantacija na godišnjoj u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno spašavanja života, i da osobe neće umirati na dijalizama zbog zastarjelih aparata.
- Jučer je morala i hitna intervenirati. Kod nekih osoba se javila i temperatura. Ipak smo mi više sati stajali na kiši i hladnoći čekajući da nam se netko obrati, ali eto vrijedilo je. Zaključci Vlade FBiH u kojima doduše nema imena, ni rokova, ipak su pomak za dijalizirane pacijente, ali i one koji čekaju na transplantaciju bubrega, ali i drugih organa. Važno je da je naš problem došao do Vlade FBiH koja je obvezala kliničke centre u FBiH da im transplantacijska medicina mora biti prioritet u radu. Također, zdravstvene ustanove koje obavljaju transplantacijsku medicinu su dužne svaka dva mjeseca obavještavati Federalno ministarstvo zdravstva, Centar za transplantacijsku medicinu o napretku - kaže Žuljević.
On je ukazao na srž problema dijaliziranih pacijenata, odnosno, onih koji čekaju na transplantacije.
- Fokus problema je u kliničkim centrima. Najvažnija karika u transplantaciji su transplantacijski koordinatori koji kada imaju u jedinici intenzivnog liječenja preminulu osobu koja je podobna kao donor, ne ulaze u razgovore s obiteljima i ne traže dozvolu za eksplantaciju tih organa. Ti koordinatori su obučeni za te stvari i oni su po novom pravilniku, od 8. listopada koje je donijelo Federalno ministarstvo zdravstva, posebno plaćeni za taj posao. Dakle, nitko neće raditi ništa besplatno - govori Žuljević i dodaje kako su po novom pravilniku povećane i cijene transplantacijskih usluga u FBiH.
- Zbog čega ti ljudi neće raditi svoj posao, nije nam jasno. Ovdje se radi o spašavanju života. Znači, svaki razgovor je tri, četiri, pet spašenih života, ako dobijete dozvolu od obitelji. U FBiH 2,5 milijuna KM stoji, čeka samo za transplantacije - kaže Žuljević.
Podsjeća da su 2017. godine usvojene izmjena Zakona o transplantaciji organa u FBiH.
- To je zakon o pretpostavljenom pristanku. Dakle, svi smo potencijalni darivatelji ako se drugačije nismo izjasnili, ali će se obitelj uvijek pitati. Donorske kartice koje mi potpisujemo su samo informativnog i promotivnog karaktera. Nema uzimanja organa bez razgovora s obitelji - objašnjava Žuljević.
Osvrnuo se i na zaključak Vlade FBiH da su dijalizni centri obvezni u svojim proračunima za narednu godinu osigurati sredstva za nabavku dijaliznih aparata.
Naglašava da godišnje na dijalizi umre 400 ljudi u Bosni i Hercegovini, od toga sigurno dvije trećine u Federaciji.
- Na dijalizi umiru mladi ljudi jer su im slabi aparati, stavi se na dijalizu sa 16-17 godina, a on je sa 27 godina već uništena osoba, nema se mogućnosti više za transplantaciju. Zato se mi borimo za bolju dijalizu jer će ona produžiti životni vijek pacijenta s jedne strane, a s druge strane, taj pacijent može biti transplantiran i nakon 15 godina - govori Žuljević.
Podsjeća da je u Bosni i Hercegovini oko 3.000 osoba sa zatajenjem bubrega, od toga 2.000 u FBiH.
- U FBiH njih 700 čeka na transplantaciju. Ali gledajte, samo je oko 240 na listi čekanja. To znači da se ovi ostali uopće neće obraditi, nemaju volje jer nema transplantacija. Ili bio na listi čekanja ili ne bio, nema transplantacija. Ako imate živog donora, onda nije problem, ali mi nemamo kadaveričnih transplantacija (transplantacija s preminulih osoba). Zašto to govorim, nema svatko brata, sestru, suprugu, oca, majku, koji će darovati bubreg. Znači puno pacijenata, njih 90 posto koji čekaju, kandidati su za transplantaciju s preminulih osoba - govori Žuljević,.
- Bez tih transplantacija ne možemo ni pričati o ulasku u Eurotransplant. Znači, povećanjem broja kadaveričnih transplantacija mi ćemo onda biti na korak za ulazak u Eurotransplant gdje ćemo imati puno više transplantacija, spašavat ćemo ljudske živote. Recimo, imate u BiH osobu kojoj je hitno potrebna jetra, koja će umrijeti za sedam dana. Eurotransplant u roku od 24 ili 48 sati nađe jetru za tu osobu i ona se transplantira. Ali isto tako morate imati bubreg ili srce, jetru koji trebaju nekome u Njemačkoj, Hrvatskoj, Austriji, taj organ ide gore. Dakle, radi se na razmjeni organa. Ali kako ćemo mi razmijeniti nešto ako nemamo. Nemojmo zaboraviti ni na ljude koji čekaju na jetru, pluća, oni su faktički osuđeni na smrt - ukazuje Žuljević.