Zračne luke tijekom protekle godine dana bile su teško pogođene pandemijom koronavirusa. Obustava letova na nekoliko mjeseci na njih je ostavila značajne posljedice u obliku smanjenja broja putnika, a samim tim i prihoda. Pokazali su to i podaci Federalnog zavoda za statistiku u kojima stoji kako je promet u zračnim lukama u 12 mjeseci prošle godine manji za čak 59,7 posto u odnosu na godinu prije. Promatrajući promet putnika u zračnim lukama u razdoblju od siječnja do prosinca 2020. godine, manji je za 73,1 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Također je prevezeno i manje tereta, a podaci su pokazali kako je promet tereta u zračnim lukama tijekom 2020. godine bio manji za 15,4 posto u odnosu na 2019. godinu, piše Večernji list BiH.
Izvanredni zračni promet
Kako se navodi, kroz zračne luke prošla su 464.123 putnika. Od ukupnog broja putnika koji su evidentirani u zračnim lukama, 231.624 doputovala su u Bosnu i Hercegovinu, dok ih je 232.499 krenulo na put u neku od europskih zemalja. Uspoređujući broj putnika koji su kroz bh. zračne luke prošli 2019. i 2020. godine, vidljivo je kako je u prošloj godini bio više nego trostruk pad broja osoba u odnosu na godinu prije. Kada je pak riječ o prometu zrakoplova, lani je bio 6021. Od ukupnog broja letova, 5793 su bila redovita, dok ih se 228 odnosi na izvanredni zračni promet. Stranih zrakoplova koji su prošle godine prošli kroz BiH bilo je više nego upola manje u odnosu na 2019. Teret, kako smo i ranije pisali, također je zabilježio pad. U 2020. zabilježena je 1601 tona tereta, a godinu prije, odnosno u 2019., zabilježene su 1892 tone tereta.
Inače, ti podaci o uslugama zračnih luka dobiveni su iz istraživanja, odnosno godišnjih izvješća o toj vrsti usluga, a istraživanje je provedeno u skladu sa Zakonom o statistici u FBiH. Gledajući širu sliku, odnosno regiju i dalje, vidljivo je kako ni tamošnje zračne luke nisu bolje prošle.
Loše stanje i u regiji
Zajedno je 21 zračna luka u 2020. zabilježila 7,5 milijuna putnika, dok je godinu prije bilo 21,9 milijuna putnika. Najpogođenije je bilo slovensko tržište s prosječnim padom broja putnika od 83,3 posto. Hrvatska je četvrta najpogođenija država u Europi kada je riječ o zračnom prometu, dok je Kosovo, s druge strane, bilo najotpornije u Europi s najmanjom stopom pada u odnosu na 2019. godinu.
Zračnu luku u Prištini u velikoj je mjeri “spasila” dijaspora.
- Naš se promet uglavnom oslanja na dijasporu koja živi i radi u inozemstvu, što znači da većina njih ima državljanstvo i/ili boravišnu dozvolu u zemljama u kojima žive - rekao je glavni operativni direktor prištinske zračne luke Gokmen Aritay. Zračna luka “Nikola Tesla” u Beogradu ostala je najprometnija od svih u zemljama bivše države, piše Ex-yu Aviation News, ali je svejedno izgubila najviše putnika - 4,2 milijuna, odnosno zabilježila pad od 69,1%. Prema smanjenju broja putnika, zračnu luku u Beogradu slijede ona u Dubrovniku i Splitu s po više od dva milijuna putnika manje, zatim zračne luke u Skoplju, Ljubljani i Tivtu. Najviše putnika izgubili su Mostar, Pula, Dubrovnik, Rijeka, Tivat... •