Predizborna kampanja za ovotjedne lokalne izbore pokazala je praksu koja otkriva stupanj zrelosti hrvatskih političkih stranaka koje su, svjesne važnosti trenutka, kao i činjenice da se i na lokalnim razinama, posebno onim nacionalno mješovitim, brani nacionalna pozicija naroda iz kojeg dolaze, odlučile nastupiti zajedno tamo gdje je to uistinu potrebno, piše Večernji list BiH.
Načini nastupa su različiti, negdje su dogovorene zajedničke liste za općinska vijeća, dok su se u drugima kandidirali zajednički kandidati za načelnike.
Poruke
No, čak i u onim općinama gdje sve hrvatske stranke nisu nastupile zajedno, a riječ je o nacionalno osjetljivim općinama, izostala su politička prepucavanja. Dapače, poruke su usmjerene kao traženju što boljega rješenja za gospodarsku situaciju te se čini kao da se stranke ovog puta uistinu natječu tko će ponuditi bolje rješenje. Strateški nastup posebno se oslikava kroz potrebu što bolje zastupljenosti u općinskim vijećima gdje su kreirane i zajedničke liste: HDZ BiH i HDZ 1990. dogovorili su tako zajedničke liste za općinska vijeća Zenice, Novog Travnika, Dobretića, Srebrenika, Šamca i Bihaća, dok će, uz ove dvije stranke, u Uskoplju stati i HSS Stjepana Radića. Zajedničke liste su i za općinska vijeća Konjica i Teslića (dva HDZ-a i HSP BiH), dok je u Jajcu ponovno dogovorena koalicija Zajedno za bolje sutra Jajcu koju čine HDZ BiH, HKDU BiH i HSP BiH. U Vitezu će pak zajedničku listu činiti HDZ BiH, HSS Stjepana Radića i HKDU BiH. Istodobno, u Kiseljaku i Travniku zajedničke liste imaju HDZ BiH i HSS Stjepana Radića. Zajedničke liste će, prognozira se, osigurati već broj mandata u općinskim vijećima, a što će sa sobom vući i mogućnost jačanja političke pozicije, što je preduvjet za snažniji utjecaj na kreiranje gospodarskih politika. Drugim riječima, veći broj vijećnika, neovisno o tomu hoće li Hrvati imati načelnika ili ne, znači u praksi veću mogućnost za lobiranje i predlaganje onih projekata od kojih će korist imati većinski hrvatska naselja u pojedinim općinama. S druge strane, u većem broju lokalnih zajednica kandidirani su i zajednički kandidati za načelnika, što će, očekivanja su, dovesti i do osvajanja većeg broja načelničkih pozicija u odnosu na izbore 2016. godine. To se prvenstveno odnosi na mogućnost dobivanja načelnika u Jajcu, Novom Travniku i Gornjem Vakufu-Uskoplju, a što bi bio jedan od strateški važnih uspjeha. Treća kategorija općina s nacionalno mješovitim stanovništvom su one u kojima postoje odvojene liste, no u njima kampanja protječe prilično korektno te su izostala politička prepucavanja.
Online kampanja
S druge strane, područje Hercegovine, na kojem je veći broj općina u kojima su Hrvati u većini, izborna kampanja odvija se na već ustaljeni način uz očekivanu dozu političkoga nadmetanja. Naravno, sve zajedno obilježava i vrijeme u kojemu su se kampanje u najvećem broju slučajeva ili preselile online ili su reducirane na način da se pravi manja predizborna druženja u okviru pojedinih mjesnih zajednica.
Korištenje društvenih mreža, a napose Facebooka, posebno je došlo do izražaja, a što pokazuje kako su političke stranke dobrim dijelom usvojile oruđa modernog izbornoga marketinga te su spoznale kakvu vrijednost u izravnom dopiranju do ciljanih biračkih skupina imaju društvene mreže. Naravno, i dalje je nezaobilazno i tradicionalno oglašavanje, kao i korištenje iznimne snage koju imaju “tradicionalni” elektronički i tiskani mediji. •