Nives Jukić, ombudsman za ljudska prava BiH

Žrtve diskriminacije najčešće i ne traže zaštitu, a jedan od glavnih razloga je strah

Žrtve diskriminacije najčešće i ne traže zaštitu, a jedan od glavnih razloga je strah
08.07.2022.
u 11:59
Pogledaj originalni članak

Institucija ombudsmana neovisni je mehanizam za zaštitu ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, radi sukladno pariškim načelima i pokriva sve oblasti ljudskih prava. Zakonom o zabrani diskriminacije, koji je donesen još 2009. godine, središnja institucija za zaštitu od diskriminacije upravo je naša. Tko god smatra da je žrtva diskriminacije, može nam se obratiti i zatražiti pomoć. Nažalost, s druge strane, nije sve diskriminacija. Svaka nepravda, a njih je jako puno, nije diskriminacija, i to je prvi problem jer imate puno jači osjećaj kako ste diskriminirani, ali zapravo niste. Nejednak tretman osobe ili skupine osoba različitih od drugih postoji kada taj različiti tretman nema objektivna ili prihvatljiva opravdanja kada nema legitiman cilj. I tu je riječ o diskriminaciji. Vrlo je važno naglasiti kako je u tom slučaju teret dokazivanja na odgovornoj strani, a za žalitelja je dovoljno samo učiniti vjerojatnim da je došlo do diskriminacije. Naš postupak je besplatan. Kod žalbi se vrlo često, već u postupku istraživanja, otklone uzroci koji dovode do moguće diskriminacije i slučaj završava pozitivno te ne donosimo veliki broj preporuka. Nažalost, žrtve diskriminacije najčešće i ne traže našu i sudsku zaštitu. Zašto? Jedan od prvih razloga je strah. Kada je riječ o diskriminaciji, istaknula bih mobbing. Nažalost, pomoć se traži kada je radno ozračje već toliko loše i narušeno da je potrebna i sudska zaštita. Kada govorimo, primjerice, o radu nedjeljom, kazala bih kako takav rad treba biti primjereno plaćen, kao i onaj blagdanima... Kako naša preporuka nije izvršna isprava, a sudska odluka jest, nekada odmah stranku upućujemo na sud. U BiH se, nažalost, ljudska prava ne štite dovoljno. Mi imamo dvojaku ulogu - promotivnu - zagovaramo promjene u društvu. Naša razmišljanja moraju biti sukladna međunarodnim standardima. Za početak, rekla bih, potrebno je puno više rada na analizama presuda Europskog suda za ljudska prava. Naša druga uloga jest rad na konkretnim predmetima i žalbama, godišnje imamo oko 5000 predmeta, ima ih sigurno i više, samo se zbog raznih razloga ne traži naša pomoć.•

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.