U vremenu ekstremnih vrućina za ljude nisu opasne samo temperature zraka. Zmije su počele ulaziti u gradska naselja, a sada prijete i kukci. Točnije, komarci! Nakon što je profesor Dragan Delić s Klinike za tropske i infektivne bolesti u Beogradu izjavio da prijeti realna opasnost od zaraze virusom Zapadnog Nila, od kojeg je u Srbiji zaraženo devet osoba, proglašena je opasnost od zaraze ovim virusom. Ovo upozorenje će ostati na snazi do listopada, a istodobno se prati stanje i u BiH. Glasnogovornica KCUS-a Biljana Jandrić kazala je da joj do sada nije poznat nijedan slučaj zaraze virusom Zapadnog Nila.
Prenos virusa
Inače, virus Zapadnog Nila dobiva se isključivo ubodom zaraženog kukca, obično komarca, koji spadaju u takozvane “migracijske kukce”. Ovaj virus u samo rijetkim slučajevima završava smrtnim ishodom. Svjetska statistika pokazuje da je dosad opisano oko 3000 vrsta komaraca. Pri sisanju krvi komarac unosi u čovjeka sekret u kome može biti i uzročnik bolesti. Kada je u pitanju fauna komaraca u BiH, ista nije dovoljno istražena, a izvanredni profesor Odjela za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu dr. Suvad Lelo tvrdi da je sačinio popis s 22 vrste koja je napravljena kompilacijom znanstveno -stručnih podataka prvenstveno sa siteova koji su relevantni, ali je očigledno da ima i određenih propusta. - Da fauna komaraca u BiH nije dovoljno istražena, vidimo i po tome što fauna komaraca u Hrvatskoj trenutačno obuhvaća 50 vrsta, a skoro sve te vrste se mogu očekivati i u BiH. Najmanje možemo očekivati 35 vrsta komaraca. Dakle, 15 vrsta nitko nije niti pokušavao dokazati, kaže Lelo. Naletu komaraca najviše je izloženo područje oko rijeke Save, a veliki broj komaraca ima i u južnom dijelu BiH gdje se u ovo doba godine zadržava velika količina vode i zadržavat će se dugo u vegetacijskoj sezoni. - U kontinentalnom brdskoplaninskom dijelu srednje Bosne i Hercegovine te sjevernom dijelu Hercegovine komaraca nema u velikom broju - kaže on. Profesor Lelo ističe da neke vrste komaraca (poput tigrastog komarca) mogu izazvati jaku alergijsku reakciju kod ljudi. Ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Sarajevske županije Snježana Balta ističe kako su dosad na ovim područjima registrirani naleti komaraca u umjerenom broju, te da stoga nije bilo ni potrebe za sistematskom dezinsekcijom. - Ona se može primijeniti ako postoji mogućnost pojave nekog zaraznog oboljenja koje bi mogli kukci prenijeti, ali dosad nismo imali tih problema - kazala je.
Načini zaštite
Kao glavne mjere zaštite i prevencije Balta preporučuje stanovništvu zaštitu prozora mrežama, zatvaranje prozora i vrata i gašenje svjetla predvečer i u večernjim satima kad je najezda komaraca najveća. U vrijeme kad su komarci intenzivniji direktorica Balta preporučuje svijetlu i prozračnu odjeću za boravak izvan kuće, te izbjegavanje jakih parfema i kozmetičkih preparata. Sokove ili slatka jela treba prekriti.
- Tim mjerama ne možemo uništiti komarce, ali možemo bitno smanjiti njihov broj i njihovo razmnožavanje - ističe Balta.
Ona je precizirala da razmnožavanju komaraca pogoduju vlaga i toplina, te s tim u vezi preporučila sprečavanje nakupljanja vode oko kuće, hermetičko zatvaranje spremnika za vodu, a cijevi i žljebove za odvod kišnice treba držati prohodne i suhe. Bitno je, kaže, hermetički zatvoriti septičke jame jer je i to pogodno tlo za razmnožavanje komaraca u ovom razdoblju.