Velika nelikvidnost, odnosno takozvana dugovanja “svakog prema svakome”, prema nekim procjenama, u BiH premašuju 20 milijardi KM, što je jedan od najvećih problema domaćega gospodarstva, slažu se ekonomisti i gospodarstvenici. Nelikvidnost bh. gospodarstva, odnosno nedostatak novca do te mjere je izražen da se plaćanje robe i usluga uglavnom svelo na kompenzacije, koje predstavljaju samo odlaganje problema, odnosno propasti, zatvaranja ili stečaja gospodarskih subjekata. Ako se uzme u obzir da je riječ o procjenama iz svibnja ove godine, zasigurno je da je u međuvremenu nelikvidnost još više porasla.
Dugovi se prebijaju
Gospodarstvenici iz BiH slažu se da je nelikvidnost najveći problem bh. gospodarstva te da se nešto hitno mora poduzeti, jer iz godine u godinu ona raste. Uzroke nelikvidnosti vide u tome da je BiH najveći izvoznik novca, jer pretjeranim uvozom svoj novac šalje u zemlje regije i pomaže njihovu gospodarstvu. Također su mišljenja da, ako bi se poštovali rokovi naplate ili Zakon o stečaju, pola tvrtki bi svoje poslovanje okončalo stečajnim ili likvidacijskim postupcima. Kao veliki problem vide i ponašanje države prema gospodarstvu, jer se lanac dugovanja na kraju završi na nekoj proračunskoj instituciji. S druge strane, dugovi se najčešće prebijaju kompenzacijama, a te kompenzacije stimuliraju sivu ekonomiju, jer se ne zna kako se ta dugovanja prebijaju i na koji način.
Koliki problem predstavlja nelikvidnost bh. gospodarstva, govori i podatak da više od 27.000 tvrtki u BiH ima blokiran račun, a mnoge su primorane zbog održavanja tekuće likvidnosti podizati kredite po nepovoljnim kamatnim stopama. Prema mišljenju pojedinih ekonomskih stručnjaka, jedan od krivaca za nelikvidnost je i država, koja kao najveći potrošač duguje ogromne novčane iznose, a gospodarstvo nema mogućnosti naplatiti ih, jer sudski sporovi traju po nekoliko godina.
Udar na poduzeća
I dok bh. gospodarstvenici ističu da je dio rješenja problema nelikvidnosti u bankama koje imaju velike novčane iznose, ali ne žele ih osloboditi, bankari ističu da je to mnogo kompleksniji problem i da upumpavanje novca nikako ne može biti rješenje. Štoviše, ako bi se na taj način pokušao riješiti problem, isti bi bio samo privremeno saniran, a nakon izvjesnog vremena bi eskalirao u dosta većem iznosu. Inače, prema neslužbenim podacima, trenutačno je u BiH više od 1200 poduzeća u stečaju, što je povećanje za više od 20 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Naime, prema podacima Udruženja stečajnih upravnika RS-a, u tom entitetu trenutačno je 650 poduzeća u stečaju, dok prema nekim procjenama, u Federaciji takvih poduzeća ima više od 430.
Osim loše privatizacije, loše ekonomske situacije, na ovakvo stanje utječe i katastrofalan odnos domaćih vlasti prema gospodarstvu. Od navedenih poduzeća ogromna većina su mala i srednja poduzeća, koja u razvijenim svjetskih zemljama predstavljaju “lokomotivu” ekonomskog razvoja, dok su u BiH prepuštena sama sebi.