Nakon što su Zakonom o koncesijama uspjeli razvlastiti općine i županije od upravljanja prirodnim bogatstvima na njihovim područjima, aktualna federalna Vlada ovih dana pokušava u Parlament progurati još jedan zakon kojim će marginalizirati veliki broj davno zamišljenih infrastrukturnih projekata koji čekaju realizaciju.
Hrvati protiv plana
Radi se o zakonu koji uređuje osjetljivo područje planiranja i korištenja zemljišta na razini Federacije BiH, koji služi kao temelj za izradu prostornog plana u spomenutom entitetu i koji se pravi za razdoblje do 2028. godine. Županijske i općinske vlasti s hrvatskom većinom već su oglasile uzbunu na ponuđeni prijedlog zakona, čije je usvajanje zapelo u Domu naroda Parlamenta FBiH, jer ga odbijaju prihvatiti hrvatski zastupnici. Njihove glavne zamjerke na ponuđeni zakon, odnose se na ignoriranje Mostara kao političkog, upravnog i administrativnog sjedišta iz razvojnih i infrastrukturnih projekata koji bi se trebali realizirati. U pismu Hrvatskom narodnom saboru, voditelj Odjela za prostorno planiranje, građenje, infrastrukturu i komunikacije Rudo Vidović skreće pozornost da u izradi Zakona o prostornom planiranju stoji, kako pri izradi plana, Mostar prema polovima razvoja treba pozicionirati u viši rang od regionalnog centra. Isto tako, povezivanje Lašvanske doline s budućom trasom autoceste na koridoru Vc, zamišljeno je samo sa sjevera, iz pravca Zenice, ali ne i povezivanjem s južnom poveznicom koja je zamišljena u prostornom planu SBŽ-a.
Izostavljanje projekata
Pri izradi zakona izmiješani su prioriteti izrade prometne infrastrukture. Ne daje se dovoljno važnosti, napominje Vidović, također još jednom međunarodnom prometnom koridoru Split - Banja Luka. Nerealno se postavlja željeznički koridor kroz zapadnu Hercegovinu. Nedovoljno se potencira pravac razvoja sjeverozapad-jugoistok, odnosno veza sjeverozapadne Bosne i zapadne Hercegovine prema luci Ploče. Iz plana je izostavljen južni priključak plinovoda preko Jadransko-jonskog koridora. Uložena je primjedba da temelj planiranih rješenja predstavlja Prostorni plan BiH iz 1981. do 2000.godine, kada je BiH bila potpuno drukčije uređena, kao jedna od republika bivše Jugoslavije. “Površno sagledavajući grafičke priloge vidimo da se prostor FBiH, sagledava neovisno od Republike Srpske, bez dovoljno integrirajućih čimbenika, što upućuje na to da se ovim Prostornim planom. željelo što prije ovladati prostorom Federacije BiH i njime gospodariti voljom većine”, stoji u sugestiji koju je HNS-u poslao Rudo Vidović. Neki suštinski infrastrukturni projekti na prostorima gdje živi hrvatska većina, jednostavno su planom stavljeni u poslijeplansko razdoblje, tako da je njihova realizacija postala krajnje upitna. Stav hrvatskih općina i županija bit će poslan Ustavnom sudu FBiH.