Vlada RS-a podržala Dodikovu inicijativu za demilitarizaciju BiH

Vlada Republike Srpske prihvatila je inicijativu predsjednika RS-a Milorada Dodika za pokretanje postupka demilitarizacije Bosne i Hercegovine te je uputila na razmatranje Narodnoj skupštini RS-a.

-Imajući u vidu da je Deklaracijom o strateškim opredjeljenjima RS-a u sustavu obrane Bosne i Hercegovine, koju je Narodna skupština usvojila na sjednici 18. ožujka 2005. godine, izraženo strateško opredjeljenje RS-a u sustavu obrane Bosne i Hercegovine za potpunu demilitarizaciju BiH i da je prenos nadležnosti u području obrane na zajedničke organe i institucije BiH prelazni aranžman do potpune demilitarizacije, mišljenje je da je podnesena inicijativa za pokretanje postupka demilitarizacije BiH u skladu s navedenom Deklaracijom Narodne skupštine RS-a te se može uputiti u dalju proceduru, stav je Vlade RS-a.

Dodik je 8. listopada uputio ovu inicijativu, kojom predlože da parlament, kao najviši organ zakonodavne vlasti RS-a, strane potpisnice svih 12 aneksa Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, razmotri inicijativu i u skladu s Ustavom i Poslovnikom zaduži Vladu i institucije RS-a, kao i predstavnike iz RS-a u organima BiH, da pripreme prijedloge za izmjene postojećih dokumenata kojima je regulirana ova oblast na nivou BiH. Entitetski predsjednik je izrazio očekivanje da će ovo pitanje što prije biti uvršteno u dnevni red skupštinskog zasjedanja i da će nakon razmatranja biti usvojeni odgovarajući zaključci za ukidanje sporazuma o obrani, kao i donošenje zakona o ukidanju Oružanih snaga BiH, koji bi imao samo dva člana. Prvi glasi: Ukidaju se Oružane snage BiH; a drugi: Svi pripadnici Oružanih snaga BiH prevode se u civilne strukture, navodi se u inicijativi koju je Dodik uputio Narodnoj skupštini RS-a. Dodik je u tom dokumentu, između ostalog, naveo da „nadležnost odbrane nije nadležnost BiH, kao ni pitanje vojske, te da, bez obzira na dosadašnje aktivnosti, ovo nije bilo predmet promjene Ustava BiH kao Aneksa 4. međunarodnog Dejtonskog sporazuma, te time i ne postoji ustavni osnov za nadležnost BiH za odbranu“.

Ocijenio je i da se od početnih aktivnosti „takozvane reforme odbrane u BiH, sve odvijalo pod snažnim utjecajem međunarodne zajednice i posebno visokog predstavnika i da to nije bilo ni izraz volje, a vrijeme je pokazalo ni potrebe, da BiH ima glomazni i nepotrebni aparat koji troši ogromne količine novca bez mnogo koristi“.