Vlast u HNŽ-a na telefonske usluge potrošila 1,2 mil. KM

Netransparentno trošenje proračunskog novca, visoki novčani izdaci za službena putovanja, mobitele, nezakonito zapošljavanje novih djelatnika u županijskoj administraciji - samo su dio anomalija zbog kojih je Ured za reviziju institucija FBiH u svom najnovijem izvješću rad vlasti u Hercegovačko-neretvanskoj županiji u prošloj godini ocijenio negativnom ocjenom. U razdoblju recesije, kad svaka vlast kirurškom preciznošću određuju svaku proračunsku stavku, Vlada HNŽ-a u prošloj godini napravila je 17, 4 milijuna KM rashoda. U izvješću revizora stoji da su županijska primanja 2009. godine iznosila 146,566.691 KM, dok su rashodi i izdaci iznosili 164,015.993 KM.

Preskup službeni put

Financijska rupa u županijskom proračuna djelomično je pokrivena iz kredita po stand-by aranžmanu u iznosu od 5,100.000 KM. Proračunskog deficita možda i ne bi bilo da su županijska Vlada i njezini ministri u vrijeme krize obuzdali svoje troškove kod službenih putovanja, uporabe službenih mobilnih telefona, kao i pri nabavi goriva i vozila. Na ime materijalnih troškova korisnici županijskog proračuna HNŽ-a potrošili su više od 20.9 mil. KM. U ovaj iznos ukalkulirani su izdaci za putne troškove iskazani u iznosu od 232.773 KM, od čega se na izdatke za troškove službenog putovanja u zemlji odnosi 149.272, a na troškove službenog putovanja u inozemstvo 83.501 KM. Premda županijska vlast raspolaže, kako kažu federalni revizori, relativno velikim voznim parkom, značajan broj službenih putovanja u zemlji i inozemstvu obavljen je osobnim automobilima, ali na financijski teret županijskoga proračuna.

Za telefone 1,2 mil. KM

Izdaci za telefonske usluge iskazani su u iznosu od 1,219.347 KM. Iako je Vlada donijela odluku da korištenje službenog mobitela odobrava predsjednik Vlade, uvidom u predstavljenu dokumentaciju revizori su utvrdili da se odluka nije poštivala. Veliki su troškovi napravljeni za usluge po osnovi ugovora o djelu u iznosu od 2,445.862 KM. Na ime honorarnog rada i sklopljenih ugovora o djelu s vanjskim suradnicima, najviše je isplaćeno za angažiranje nastavnog osoblja - u osnovnim 545.023 KM i srednjim školama 1,599.428 KM. Vladi se također zamjera što su se ugovori o djelu zaključivali za obavljanje poslova koji predstavljaju redovite poslove i zadatke proračunskih korisnika. Veliki, a nepotrebni troškovi u iznosu od 380.318 KM napravljeni su za financiranje rada raznih povjerenstava. Zbog činjenice da poslovi stručnih povjerenstava spadaju u kategoriju redovitih poslova vlasti, ova je isplata neutemeljena.