Suočena s negativnim reakcijama umirovljeničkih udruga, federalna Vlada se odlučila na povlačenje iz parlamentarne procedure prijedloga strategije reforme mirovinskog sustava. Kao formalni razlog za ovakav korak navedeno je to što umirovljenički predstavnici nisu bili uključeni u javnu raspravu prilikom izrade strategije.
Ne treba nova bitka
Međutim, sasvim je jasno da federalnoj Vladi ne treba još jedna bitka u predizbornom razdoblju, a umirovljenici su se itekako pripremali za nju. Za umirovljeničke udruge je nedopustivo usvajanje strategije koja, kako kažu, ne predviđa povećanje mirovina za narednih 20 godina i ne vrši nikakve izmjene koje bi za posljedicu imale poboljšanje uvjeta života za oko 200 tisuća umirovljenika koji danas žive u ekstremnom siromaštvu. Ne mogu se, kažu, složiti da im do 2030. godine postotak mirovine bude 42 posto u odnosu na prosječnu plaću, kako je to bilo predviđeno, jer to znači da ni za 20 godina nema nikakvog poboljšanja kada je u pitanju zapošljavanje i uplata doprinosa. Predstavnici umirovljenika kažu da je najveća slabost predložene Strategije to što reformu mirovinskog sustava temelji na kretanju stanja u mirovinskom zavodu Federacije od 2005. do 2009. godine kada su masovno, privremenim mjerama, u mirovinu upućivani uposlenici s takozvanim povezivanjem staža osiguranja, potom razvojačeni branitelji i vojnici, a sve s minimalnim doprinosom ili uopće bez doprinosa. Kada se tome još doda činjenica da se pri izradi Strategije nije uopće uzimala u obzir smrtnost umirovljenika, odnos broja umirovljenika i radnika u 2030. godini bi bio jedan prema 2,06, a ne kako je to navedeno jedan prema 1,24.
“Socijalna mirovina”
Uz sve to, za umirovljenike je neprihvatljivo i uvođenje “socijalne mirovine”. S druge strane, u Federalnom ministarstvu rada i socijalne skrbi kažu da se kod izrade strategije vodilo računa o ekonomskoj snazi FBiH, kao i o parametrima koji direktno utječu na mirovinski sustav, na njegovu financijsku stabilnost i održivost. U svakom slučaju, ova priča tek u vremenu koje je pred nama treba dobiti rasplet.
KRAJNJI CILJ
Vlasti planirale stagnaciju rasta mirovina do 2030.
S druge strane, u Federalnom ministarstvu rada i socijalne skrbi kažu da se kod izrade strategije vodilo računa o ekonomskoj snazi Federaciji BiH