Prosječan Hercegovac i Bosanac mjesečno naplati 827 maraka. Nije tako loše? Loše je za djelatnicu u trgovini koja primi tek 400 maraka, a odlično za jednog bankara koji mjesečno naplati više nego deset trgovaca. Čudan je taj prosjek? Za nekoga je majka, a za drugog maćeha. No, matematika tu nema nikakvih primjedbi. Na osnovi niza istraživanja provedenih od više institucija, donosimo kako bi karakteristike i izgled imao robot, koji bi nosio ime Hercegbosanac.
Promjena na granici
Kad Bosanac s upaljenim svijetlima i pritegnutim remenima vozi autocestom od Stuttgarada do Munchena, ne daj Bože da prozor otvori, a kamo li da kroz njega nešto izbaci. Čim prijeđe granicu u Grudama, Bihaću ili Gradišci, djeca sa zadnjeg sjedišta “lete” u majčino krilo na prvo sjedište, koja više ne želi biti sputana remenjem. Vadi mobitel i javlja se prijateljima, tužeći se kako su zarade u svijetu sve tanje, a kroz otvorene prozore lete vrećice pune otpada. Pa i čuva ih u automobilu skoro tisuću kilometara.
Prosječan bh. građanin troši oko tisuću plastičnih vrećica godišnje, koje uglavnom završe na divljim otpadima ili se spaljuju. Uz neraspadive vrećice svakog dana odbaci kilogram drugog otpada, i to završi na livadama, proplancima ili rijekama. Naglo, uz škripu, koči kod prve gostionice i odmah pripali cigaretu, jer se mora uklopiti u prosjek i popušiti barem dvije tisuće cigareta godišnje, što BiH stavlja u sam vrh zemalja s najviše pušača u regiji. Što je BiH s visokim stupnjem smrtnosti zbog bolesti izazvanih konzumacijom duhana, još je rano brinuti, jer još ima vremena do 72. godine kada umire prosječan Hercegovac. Što tu smeta duhan i rakija, jer 63 posto ljudi u BiH umire od kardiovaskularnih bolesti. Tu će popiti i po koje piće, ta zaslužio je nakon nekoliko sati vožnje, usput će počasti “raju”. Teško se zadržati na jednom piću, jer se treba uklopiti u prosjek; BiH je europski prvak u konzumiranju alkohola. WHO navodi da građani BiH, koji konzumiraju alkohol, godišnje u prosjeku popiju 56 litara čistog alkohola, otprilike 140 litara rakije, brlje kako to kažu Bosanci. Pije se, ima se, a što je svaki prosječni Bosanac dužan bankama i stranim povjerenicima 3277 KM i što je za vraćanje duga bankama, prosječnoj obitelji treba više od osam prosječnih osobnih dohodaka, nije ga briga. Jer poznato je da bh. građani samo u oročenoj štednji u bankama čuvaju četiri milijarde KM, dok na ostalim računima, kao sredstava po viđenju, imaju dodatnih 2,6 milijardi KM, te u prosjeku svaki građanin BiH u banci ima 1733 KM. Prevedeno, u prosjeku banke više duguju građanima nego oni njima. A tu su i rođaci iz inozemstva, koji svakom pošalju godišnje po 526 KM. Naime, iz dijaspore u BiH godišnje pristigne oko dvije milijarde maraka, legalno, a gdje su drugi putevi novca i robe.
Nedovršena trokatnica
Kad stigne kući, koja je još u izgradnji, ali kada se završi imat će tri kata, za svu svoju djecu po jedan. Tu kuću uglavnom nikad ne završi, a fasada ostane misaona imenica desetljećima, a izolacije, solarna energija i slično, ni na kraj pameti. Nakon što se izgradi, obično se netko useli u prizemlje, katovi iznad ostaju obično prazni. Ipak prosječan bh. građanin živi u stambenim prostorima koji su površine 90 metara četvornih. Oni koji su dobili ili kupili stan imaju površinu od 60 m², a prosječna kuća nešto više od stotinu četvornih metara. Dok se na stambenom prostoru, ali i rakiji ne štedi, štedi se na drugom. Prošle godine na higijenu bh. građanin je trošio svega 19 KM tijekom jednog mjeseca. Dobro, zaostaje po standardima ali ne zaostaje u nekim važnim aktivnostima, primjerice, uživaju čak do tri puta tjedno u seksualnim aktivnostima, neki njihovi susjedi tek jednom. Prema najnovijem istraživanju, poprilično su i nevjerni, pa je tako 37,3 posto žena i čak 56,3 posto muškaraca otkrilo da je bilo nevjerno partneru više od deset puta. Hvale se da su imali aktivnu predbračnu prošlost, istraživanje tvrdi da je svaki Bosanac ili Hercegovac prije braka u prosjeku imao osam partnerica. Mladi iz BiH uklapaju se u europski prosjek i stupaju u intimne odnose već nakon mjesec dana ‘’zabavljanja’’, dok bi tek jedan posto ispitanika s intimnim odnosom čekao do “sudbonosnog’” – da.
Dodajmo da bi prosječan i Bosanac i Hercegovac sve homoseksualce ovog svijeta stavio u plinsku komoru, iako lezbijke smatraju simpatičnima i one mu se sviđaju; samo muškarcu.
Više od dvadeset godina nije bilo popisa stanovnika i sve je “otprilike” stručno kažu prema procjeni, ali kada on jednom bude napravljen i koliko god ih bude, tek 1,1 posto se izražavaju kao ateisti. Dakle i Bosanac i Hercegovac očekuju bolji život nakon ovog zemaljskog. Tako se svi redom ponašaju po ljudskim i božjim zakonima, barem tako oni tvrde. Kada je riječ o inteligenciji, unatoč priči o glupim; i Bosanac i Hercegovac su u svjetskom prosjeku, a neki dodaju da su prvi u snalažljivosti. Prosječan građanin ne putuje po svijetu bez velike potrebe. Za putovanje se nema vremena, ni novca, a i mučenje je organizirati sve to mjesec-dva unaprijed, jer onaj prosječan voli sve spontano i nikad ništa ne planira. Ako ljetuje, to je uglavnom na Makarskoj rivijeri, u Neumu ili eventualno na Pelješcu. Neki radije idu u Tursku. Ponekad skokne do Dubrovnika, iznervira se oko cijena parkirališta. Ilustrativan je podatak da prosječna europska obitelj izdvoji za hranu 16 posto od ukupnih prihoda. U BiH je taj udio 50 posto. Kakva je hrana ako nema mesa, reći će, a ponosni su što je burek zauzeo slavno mjesto kao najbolja brza hrana u svijetu. Je li to razlog da gojaznost postaje veliki problem, što potvrđuje i istraživanje, prema kojem se građani u Bosni i Hercegovini nalaze na šestom mjestu u svijetu po debljini građana.
Slobodnog vremena ima na pretek. Gotovo polovica žena svoje slobodno vrijeme najradije utroši na shopping, dok ga muškarci najviše vole provoditi u kafiću. Bez kruha da, ali bez mobitela nikako. Istraživanja pokazuju kako u Bosni i Hercegovini, za koju se procjenjuje da ima 3,839.737 stanovnika, ukupno 3,174.604 je korisnika mobilne telefonije. Otišlo se i korak dalje, skoro svaki šesti vlasnik mobilnog telefona u Bosni i Hercegovini koristi takozvani pametni telefon, što je iznad prosjeka analizom obuhvaćene regije srednje i istočne Europe.
Prosječna obitelj ima i jedno vozilo. Nije za daleku vožnju, vozilo staro skoro sedamnaest godina, troši uglavnom naftu, a iza njega dobro dimi. Dobro je svako vozilo, ali zakon je golf, još ako je “dvica”, a još je dizel? Dok svijet sve više radi na promicanju informatičke pismenosti, Bosna i Hercegovina pokušava izaći na kraj s rastućim brojem svojih stanovnika koji su nepismeni. Prema posljednjem popisu, koji je proveden 1991. godine, nepismeno je bilo 9,9 posto odraslih. Nevladin sektor procjenjuje da je ta brojka danas daleko veća. Ove godine su i izbori, doći će i oni izvan Bosne i Hercegovine. Jedno je sigurno, prosječan i Bosanac i Hercegovac će i ovog puta glasovati “za svoje”.