Iako se već dulje u znanstvenim i liječničkim krugovima stidljivo o tome govori, više nema nikakve sumnje: uporaba mobitela može prouzročiti rak mozga. Iza najnovije studije ne stoji neki opskuran doktor ili fanatičan borac za zdrav okoliš, nego Svjetska zdravstvena organizacija (SZO). Na tom velikom poslu radio je čak 31 znanstvenik iz 14 zemalja koji su “pročešljalli” sve relevantne studije o sigurnosti mobitela. Pronašli su dovoljno dokaza da se mobitel može označiti kao “vjerojatno kancerogen za ljude”. Ako bismo neko izrazito kancerogeno djelovanje označili brojem 1 na ljestvici do 5, onda bi mobitel dobio trojku.
Utječe i na pamćenje
To znači da do sada nije provedeno dovoljno dugoročnih studija kako bi se jasno zaključilo da je zračenje iz mobitela sigurno, ali, na drugoj strani, ima dovoljno podataka koji upozoravaju na moguće kobne posljedice.
Vrsta zračenja koja dolazi iz mobitela neionizirajuća je. To nije poput rendgenskog zračenja, već više kao zračenje mikrovalne pećnice niske snage. Kako je slikovito objasnio jedan stručnjak, zračenje iz mobitela “kuha naš mozak” kao što mikrovalna pećnica kuha hranu. Jasno, s nešto slabijim intenzitetom. Osim što uzrokuje rak i tumor, mobitel bi mogao utjecati i na naše pamćenje jer je memorija u temporalnom režnju mozga, gdje obično držimo mobitele dok razgovaramo.
Rezultati najveće međunarodne studije o mobitelima i raku, objavljene 2010., pokazali su da sudionici u istraživanju koji su se koristili mobitelima 10 ili više godina imaju udvostručenu stopu glioma mozga, tipa tumora. Do danas, nije bilo dugoročne studije o učincima uporabe mobitela među djecom. Vjerojatno su posljedice za djecu mnogo gore nego za odrasle. Budući da su dječje lubanje i skalpovi mnogo tanji, zračenje može prodrijeti dublje u njihov mozak.
– Dosad ni jedna studija nije pokazala povezanost nekog od vanjskih čimbenika i glioblastoma mozga, tumora mozga koji raste strahovito brzo i u roku od nekoliko mjeseci može narasti do nekoliko centimetara a da se prije toga ni jednom pretragom nije otkrio. Inače, učestalost glioblastoma je oko 2 do 3 pacijenta na 100.000 stanovnika, dakle, na sreću rijetko. No dok se ne upozna stvaran utjecaj mobitela, dobro se držati uputa i koristiti mikrofonima udaljenim od mobitela. No riječi poput “kuhanja mozga” pretjerane su – smatra prof. dr. Darko Chudy, neurokirurg iz KB “Dubrava”
Opasno kao i olovo
Zanimljivo je da se štetnost mobitela stavlja u istu razinu s olovom, ispušnim plinovima i pesticidom DDT-om koji je zabranjen u mnogim zemljama. Najnovije izvješće SZO-a uopće ne začuđuje dr. Valerija Vrčeka koji je o mobitelu kao uzročniku raka pisao u svojoj knjizi Druga stana potrošačkog raja.
– Ja sam za potpunu zabranu uporabe mobitela u dječjim vrtićima i školama. I Vijeće Europe nedavno je pokrenulo inicijativu da sve škole u Europi budu bez mobitela i bežičnog interneta – ističe Vrček. Najnovija stajališta SZO-a, koliko god bila za svaku pohvalu, još smatra “trulim kompromisom” između industrije, politike i znanosti.
– Znam da je nemoguće maknuti mobitel iz suvremenoa društva, ali je pitanje mjere. Stoga sam za to da se na mobitel stavi mrtvačka glava tako da svi znaju kakvim se rizicima izlažu – zaključuje Vrček. Procjenjuje se da trenutačno u svijetu ima oko 5 milijarda mobilnih aparata. Samo u Hrvatskoj ima 5,2 milijuna korisnika mobitela, dakle više nego stanovnika. Mobilna i telekomunikacijska industrija ima jedan od najbogatijih i najutjecajnijih lobija na svijetu. Mnogi stručnjaci smatraju da je svojim utjecajem na medije i politiku do sada uspjela javnosti predstaviti rizik od mobitela mnogo manjim nego što to on zapravo jest. Hrvatski mobilni operatori ističu da SZO samo sugerira na moguću opasnost od mobitela, ali da to nije vjerojatno. Tvrde da nisu točni napisi da mobitel uzrokuje rak.
Preuzeto sa www.vecernji.hr