Podatke je dostavilo samo 86 institucija, što je tek nešto više od pola odgovora
Različite razine vlasti u Bosni i Hercegovini su u proteklih pet godina dodijelili najmanje 293,4 milijuna KM grantova udruženjima i lokalnim razinama vlasti. Novac je iz proračuna izdvajan za financiranje boračkih, sportskih, humanitarnih i drugih udruženja, ali i za javne ustanove i vjerske institucije.
Bez kontrole
Entitetski i državni revizori godinama u svojim izvještajima navode da se podjela javnog novca vrši bez utvrđenih kriterija, uz nedostatak adekvatne kontrole trošenja. Dževad Nekić, zamjenik glavnog revizora Ureda za reviziju institucija BiH, kaže da je netransparentnost jedan od najvećih problema raspodjele novca: “Samo pojedinci znaju da mogu aplicirati na ta sredstva, dok ostali građani koji nisu bliski institucijama uopšte ne znaju da takve mogućnosti postoje. “Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva uputili su općinama, županijama, entitetima i državi zahtjeve za informacije o izdvajanju bespovratnih sredstava za neprofitne organizacije u periodu od 2007. do 2011. godine. Podatke je dostavilo samo 86 institucija, što je tek nešto više od pola odgovora na upućene zahtjeve. Prema tome, ukupan iznos dodijeljenog novca je mnogo veći. Do dijela podataka novinari CIN-a su došli i pregledavajući službene glasnike, proračune i druge dostupne dokumente. Prema svim prikupljenim podacima, najviše novca na nivou cijele BiH izdvojeno je za sportska udruženja – 61,6 milijuna KM. Slijede udruženja iz oblasti kulture sa 41,9 mil. KM, vjerska sa 27,5 milijuna KM te humanitarna sa 23,4 milijuna KM. Za medije je izdvojeno 18,2 milijuna KM, od čega 16,5 milijuna KM za medije iz Republike Srpske (RS). Invalidskim, izbjegličkim i svim drugim stradalničkim udruženjima dano je 14,9 milijuna KM, dok su boračka dobila 14,5 milijuna KM. Iz dobivenih podataka vidljivo je da je novac izdvajan i za općine, mjesne zajednice te javne institucije, kojima je isplaćeno 22,1 milijun KM. Nekić objašnjava da su i oni mogli konkurisati za novac jer nisu utvrđeni kriteriji koji bi to spriječili.
U revizorskom izvještaju Ureda za reviziju institucija BiH iz 2010. godine navedeno je da institucije nemaju kvalitetan sistem praćenja namjenskog trošenja dodijeljenih sredstava i ostvarenih učinaka. Revizori su naveli i da se Vijeće ministara nije pridržavalo limita utvrđenih zakonom. Nekić kaže da je dosadašnje dijeljenje novca organizacijama subjektivno te da zavisi od onog ko ga dodjeljuje. Kao primjer navodi novac koji predsjedatelj Vijeća ministara i njegova dva zamjenika mogu davati po vlastitom izboru, bez unaprijed utvrđenih kriterija.
Sudbina novca
Belma Mušinović, federalni revizor, kaže da je jedan od problema u tome što institucije sa korisnicima grantova potpisuju samo obrasce, ne i ugovore koji bi u slučaju njihovog nepoštivanja mogli imati i pravne sankcije. Dodaje da bi potpisivanjem ugovora i onaj ko daje i onaj ko uzima novac podijelio odgovornost o sudbini javnog novca. Prema podacima CIN-a, Ministarstvo kulture i sporta FBiH je za 5 god. izdvojilo najviše novca za udruženja – 54,6 milijuna KM. Međutim, federalni revizori su 2010. utvrdili da je ovo ministarstvo neopravdano dodjeljivalo sredstva za pojedine projekte, ne vodeći računa da se oni financiraju i sa drugih proračunskih stavki. Mušinović objašnjava da revizori nemaju potpunog uvida u raspodjelu sredstava jer institucije nemaju baze podataka o tome, nego samo, kako kaže, “nakucane podatke i pristigle zahtijeve“.„Oni bi trebali imati neki javni oglas, da svako od nas (...) ima mogućnost da se kandidira za grantove”, kaže Mušinović.
Različite razine vlasti u Bosni i Hercegovini su u proteklih pet godina dodijelili najmanje 293,4 milijuna KM grantova udruženjima i lokalnim razinama vlasti. Novac je iz proračuna izdvajan za financiranje boračkih, sportskih, humanitarnih i drugih udruženja, ali i za javne ustanove i vjerske institucije.
Bez kontrole
Entitetski i državni revizori godinama u svojim izvještajima navode da se podjela javnog novca vrši bez utvrđenih kriterija, uz nedostatak adekvatne kontrole trošenja. Dževad Nekić, zamjenik glavnog revizora Ureda za reviziju institucija BiH, kaže da je netransparentnost jedan od najvećih problema raspodjele novca: “Samo pojedinci znaju da mogu aplicirati na ta sredstva, dok ostali građani koji nisu bliski institucijama uopšte ne znaju da takve mogućnosti postoje. “Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva uputili su općinama, županijama, entitetima i državi zahtjeve za informacije o izdvajanju bespovratnih sredstava za neprofitne organizacije u periodu od 2007. do 2011. godine. Podatke je dostavilo samo 86 institucija, što je tek nešto više od pola odgovora na upućene zahtjeve. Prema tome, ukupan iznos dodijeljenog novca je mnogo veći. Do dijela podataka novinari CIN-a su došli i pregledavajući službene glasnike, proračune i druge dostupne dokumente. Prema svim prikupljenim podacima, najviše novca na nivou cijele BiH izdvojeno je za sportska udruženja – 61,6 milijuna KM. Slijede udruženja iz oblasti kulture sa 41,9 mil. KM, vjerska sa 27,5 milijuna KM te humanitarna sa 23,4 milijuna KM. Za medije je izdvojeno 18,2 milijuna KM, od čega 16,5 milijuna KM za medije iz Republike Srpske (RS). Invalidskim, izbjegličkim i svim drugim stradalničkim udruženjima dano je 14,9 milijuna KM, dok su boračka dobila 14,5 milijuna KM. Iz dobivenih podataka vidljivo je da je novac izdvajan i za općine, mjesne zajednice te javne institucije, kojima je isplaćeno 22,1 milijun KM. Nekić objašnjava da su i oni mogli konkurisati za novac jer nisu utvrđeni kriteriji koji bi to spriječili.
U revizorskom izvještaju Ureda za reviziju institucija BiH iz 2010. godine navedeno je da institucije nemaju kvalitetan sistem praćenja namjenskog trošenja dodijeljenih sredstava i ostvarenih učinaka. Revizori su naveli i da se Vijeće ministara nije pridržavalo limita utvrđenih zakonom. Nekić kaže da je dosadašnje dijeljenje novca organizacijama subjektivno te da zavisi od onog ko ga dodjeljuje. Kao primjer navodi novac koji predsjedatelj Vijeća ministara i njegova dva zamjenika mogu davati po vlastitom izboru, bez unaprijed utvrđenih kriterija.
Sudbina novca
Belma Mušinović, federalni revizor, kaže da je jedan od problema u tome što institucije sa korisnicima grantova potpisuju samo obrasce, ne i ugovore koji bi u slučaju njihovog nepoštivanja mogli imati i pravne sankcije. Dodaje da bi potpisivanjem ugovora i onaj ko daje i onaj ko uzima novac podijelio odgovornost o sudbini javnog novca. Prema podacima CIN-a, Ministarstvo kulture i sporta FBiH je za 5 god. izdvojilo najviše novca za udruženja – 54,6 milijuna KM. Međutim, federalni revizori su 2010. utvrdili da je ovo ministarstvo neopravdano dodjeljivalo sredstva za pojedine projekte, ne vodeći računa da se oni financiraju i sa drugih proračunskih stavki. Mušinović objašnjava da revizori nemaju potpunog uvida u raspodjelu sredstava jer institucije nemaju baze podataka o tome, nego samo, kako kaže, “nakucane podatke i pristigle zahtijeve“.„Oni bi trebali imati neki javni oglas, da svako od nas (...) ima mogućnost da se kandidira za grantove”, kaže Mušinović.