Za uništavanje okoliša plaćat će se kazne i do 10.000 maraka

Bilo kakvi zahvati oko gradnje, adaptacije, proširenja vikendice, gradnje pristupnih cesta, obrada zemljišnih parcela unutar pojasa koji je proglašen zaštićenim parkom prirode u budućnosti se neće moći napraviti bez suglasnosti i dopuštenja federalnog ili županijskog ministarstva za zaštitu okoliša.

Inspektori za zaštitu

Uvode se i inspektori za zaštitu prirode, kojima će se ovakve i slične radnje od pravne ili fizičke osobe morati prijaviti. U protivnom svaka samoincijativna radnja kaznit će se visokim novčanim kaznama koje će se kretati i do 10.000 maraka ovisno o počinjenom prekršaju. Uvođenje reda u zaštitu okoliša, biljnih i životinjskih vrsta, pojasa od posebnog prirodnog značaja predviđen je Zakonom o zaštiti prirode koji se ovih dana našao na usvajanju pred zastupnicima Parlamenta Federacije BiH i oko kojeg će se organizirati nekoliko javnih rasprava. U parkovima prirode uvest će se ograničenja u kretanju motornih vozila, radi spriječavanja nanošenja šteta na prirodi. Predviđeno je da uvode zabrana kretanja vozila izvan naselja i izvan svih vrsta cesta, poljskih putova, uređenih staza i poligona za vožnju test vožnje, cross vožnje, off-road vožnje, sportske, natjecateljske i promotivne vožnje, te njima slični oblici korištenja, voziti, parkirati ili organizirati vožnje vozilima na motorni pogon. Ta zabrana se ne odnosi u slučajevima obavljanja službene dužnosti, poljoprivrednih, šumarskih ili drugih dopuštenih djelatnosti. Na poljoprivrednim površinama u zaštićenom prirodnom pojasu uvode se ograničenja oko upotrebe umjetnih gnojiva, pesticida i ostalih kemijskih sredstava koji bi neizravno mogli prouzročiti štetu na zaštićenoj flori i fauni. Sredstva za zaštitu bilja smiju se koristiti samo u opravdanim slučajevima na osnovi stručnih provjera i rezultata provjere cjelokupnog stanja na ugroženim vrstama, na prirodi prihvatljiv način, sukladno posebnim propisima.

Građevinsko zemljište

S ciljem zaštite biološke raznolikosti i prirodnih vrijednosti, federalni ministar može predložiti nadležnom tijelu uprave privremenu ili trajnu zabranu korištenja određenih sredstava za zaštitu bilja ili mineralnih gnojiva na pojedinim područjima ili na čitavom području Federacije BiH. Kako su parkovi prirode u BiH do sada bili izvrgnuti devastaciji, gradnjom brojnih divljih odmarališta, vikend-naselja, kao što se primjerice proteklih godina događalo s Parkom prirode Blidnje, novim Zakon o zaštiti prirode na zaštićenom području nema prenamjene zemljišta koja nije sukladna dokumentima prostornog uređenja. Prostornim planom može se proširiti građevinsko područje na zaštićenim prirodnim vrijednostima, samo ako se njima ne ugrožavaju biološka i krajobrazna raznolikost zaštićenog prdručja i ako su iskorištene sve mogućnosti racionalnog korištenja postojećega građevinskog područja i postojeći infrastrukturni koridori. Novi Zakon o zaštiti prirode trebao bi ispraviti sve nedostatke starog zakona koji nije, ističu u Federalnom ministarstvu za zaštitu okoliša, nedorečen. Potreba za izradom novog Zakona o zaštiti prirode primarno je bazirana na rezultatima projekta pod nazivom “Monitoring napretka usklađenosti okolišne legislative u zemljama jugoistočne Europe s legislativom EU-a”. U okviru ovog projekta, piše u dopisu koji je upućen federalnom Parlamentu, utvrđeno je da je postojeći Zakon o zaštiti prirode, samo djelomično usklađen s dvije najvažnije EU direktive iz područja zaštite prirode. Postojeći Zakon o zaštiti prirode nije na najbolji način prenio obveze koje je BiH kao država, preuzela ratifikacijom više međunarodnih konvencija i protokola relevantnih za zaštitu prirode. Novi Zakon o zaštiti prirode se temelji na direktivama EU-a i međunarodnim konvencijama, kao što je Konvencija UN-a o biološkoj raznolikosti.