Program pomoći Vlade Republike Hrvatske za obnovu porušenih obiteljskih domova prognanih Hrvata u BiH ponovno je zaustavljen, nakon što je nakratko bio pokrenut zbog toga što institucije BiH tvrde da se na donacije mora plaćati porez na dodanu vrijednost. Kako je upozorio lokalni aktivist HDZ-a BiH Ivo Gavrić, iako je problem administrativne naravi, nepremostiv je za tisuće Hrvata koji još uvijek čekaju na potporu koju je Hrvatska izdvojila u obliku građevnog materijala. Nakon što je prvi put zaustavljena isporuka građevnog materijala, zatražio je informaciju od ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU Republike Hrvatske.
“Od 2010. godine program pomoći je u blokadi, jer je Uprava za neizravno oporezivanje BiH izdala negativnu odluku o oslobađanju od plaćanja carine i carinskih pristojbi na uvezeni građevni materijal. Od tada je bilo više bezuspješnih pokušaja da se u suradnji s Veleposlanstvom RH u Sarajevu riješi navedeni problem.
Zaustavljena pomoć
Sve se svodi na jednostavnu činjenicu da Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH nakon nešto manje od 10 godina provedbe programa pomoći ne želi više biti uvoznik građevnog materijala, nego traži da to budu krajnji korisnici”, naveli su u hrvatskom ministarstvu. Pri tome su pojasnili da takvo rješenje nije operativno izvedivo zbog dugotrajne i komplicirane procedure koja bi se morala provesti za svaku isporuku, upitno je također može li se fizička osoba osloboditi od plaćanja carine, a također u ovom slučaj upitan je i ukupni trošak takve procedure i uvoza građevnog materijala.
Bivši čelni ljudi u Ministarstvu izbjeglica BiH objasnili su, prema navodima hrvatskog ministarstva, i da je bilo utvrđenih nepravilnosti kod isporuke građevnog materijala. “Niti jedna strana nije pokazala osobiti interes da se nađe zadovoljavajuće rješenje, zbog čega je sve kulminiralo dvogodišnjom blokadom provedbe Programa pomoći i velikim brojem nezadovoljnih korisnika koji dvije godine čekaju isporuke od koji je dio i započeo gradnju krajem 2009. godine”, naveli su iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU Republike Hrvatske. Nakon toga je Gavrić zatražio pomoć od bivšeg zamjenika ministra izbjeglica Slavka Marina nakon čega je samo nekoliko mjeseci isporuka građevnog materijala iz Hrvatske krenula da bi bila zaustavljena nakon nekoliko mjeseci. Zbog toga je Gavrić ponovno zatražio pomoć državnog Ministarstva izbjeglica, ali i od Uprave za neizravno oprezivanje.
“Za ovako neodgovorno ponašanje netko bi iz bivše vlasti trebao odgovarati, ali, nemojmo tražiti krivca, riješimo problem”, poručio je Gavrić u pismu Upravi za neizravno oporezivanje najavljujući i druge načine borbe za nastavak dostave pomoći prognanicima.
Vrijedna pomoć
Unatoč brojnim otvorenim pitanjima između dvije države, na dostavu građevnoga materijala još uvijek nisu razgovarali, niti su vjerojatno informirani najviši dužnosnici vlasti u Sarajevu, ali niti u Zagrebu.
U posljednjih desetak godina, otkako traje ovaj proces dostave pomoći, obnovljene su tisuće obiteljskih domova širom Bosne i Hercegovine, a vlasti iz Zagreba pri tome su poticale i ostanak hrvatskih obitelji u ovoj zemlji. Za sada se ova pomoć pokazala iznimno vrijednom jer je iznimno mali dio međunarodnih donacija upravo završio za obnovu porušenih hrvatskih obiteljskih domova. Posebno je to značajno za područje bosanske Posavine i središnje Bosne.
U Posavini je postotak obnove i povratka Hrvata ispod pet posto što zabrinjava. Naime, od prijeratnih 220.000 Hrvata, u ovome entitetu jedva živi 12.000 Hrvata koji su uglavnom, ili ostali tijekom rata, ili su se neposredno nakon okončanja sukoba vratili na svoja prijeratna ognjišta.
Iz Posavine zbog toga očekuju jasnu potporu hrvatske politike za opstanak ili definitivni zaborav ovoga područja