Vanjski dug BiH trenutačno iznosi 6,4 milijarde KM, što čini oko 25,98 posto bruto domaćeg proizvoda, i po ovom kriteriju, BiH je uvjerljivo najmanje zadužena država na prostoru bivše Jugoslavije. Država BiH ima i 3,2 milijarde unutarnjeg duga, uglavnom po osnovi stare devizne štednje, te je ukupan javni dug 9,6 milijardi KM ili 38,96 posto BDP-a.
Federacija zaduženija
Veći dio duga, točnije 62,30 posto, vratit će Federacija, na koju je evidentirano 5,98 milijardi duga, što čini 37,55 BDP-a. Od ukupnog duga FBiH na vanjski dug otpada 4,125 milijardi KM, dok je unutarnji dug 1,855 KM. Od ukupnog duga RS-a od 3,618 milijardi KM, na vanjski dug otpada 2,275 milijardi KM. Udjel duga RS-a u BDP-u je nešto veća od FBiH i iznosi 41,5 posto. - Razina javne zaduženosti BiH kao i entiteta pojedinačno pokazuje da BiH spada u skupinu srednje zaduženih zemalja, ali trend rasta javnog duga zabrinjava pa treba voditi računa o zaduživanju. BiH i entiteti moraju planirati zaduživanja a ne zaduživati se kako kome padne na pamet. Neplansko zaduživanje te trend zaduživanja, mogao bi ubrzo preći opasnu granicu od 60 posto BDP-a, rekao je potpredsjednik Gospodarske komore Jago Lasić. Slovenija i Hrvatska nalaze se u kritičnoj zoni visoke zaduženosti, a Srbija, Makedonija, Crna Gora i BiH ubrajaju se u red umjereno zaduženih zemalja, što se uobičajeno mjeri udjelom javnog duga države u ukupnom bruto domaćem proizvodu.
Deset puta više
Prema raspoloživim podacima, vanjski dug država nastalih raspadom bivše Jugoslavije iznosi ravno 150 milijardi eura i skoro je deset puta veći od vanjskog duga bivše Jugoslavije u trenutku raspada. Svaki stanovnik BiH zadužen je za 850 eura, što je na samom dnu u regiji. Uspoređujući to s Hrvatskom gdje je svaki stanovnik zadužen 4.000 eura, Slovenijom s 3.570 eura po stanovniku, Crnom Gorom 1.500, moglo bi se reći da su bh. građani “na konju”. Promatrajući stanje zaduživanja tijekom protekle tri godine, stvari izgledaju posve drukčije.
Zabrinjava trend naglog rasta zaduživanja u proteklih nekoliko godina i struktura potrošnje tih sredstava.
Najviše je porasla zaduženost stanovnika Makedonije i to za 62 posto, Crne Gore 56 posto, te BiH 40 posto, dok je najmanji rast zaduženosti u tom razdoblju zabilježen kod Slovenaca, svega 9 posto.