Zbog široke uporabe antibiotika u liječenju različitih bolesti sve je veći broj bakterija koje pokazuju otpornost na ovu vrstu medikamenata, pa su pojedine županije proteklih godina odlučile proširiti esencijalnu listu lijekova u Federaciji Bosni i Hercegovini s dodatnim vrstama antibiotika.
Uspješno liječenje
Na federalnoj esencijalnoj listi, usvojenoj prije tri godine, nalazi se 17 različitih antibiotika koji se izdaju na recept, odnosno o trošku fonda zdravstvenog osiguranja. Međutim, u praksi se pokazalo da je ovaj broj antibiotika nedovoljan za uspješno liječenje stanovništva.
Potvrđuje to i odgovor županijskog ministra zdravstva u Sarajevu Zlatka Vukovića na upite pojedinih zastupnika koji su prosvjedovali zbog toga što na esencijalnoj listi nema niti jednog lijeka za pojedine bolesti, a s druge strane na istoj listi se nalazi veći broj antibiotika.
-Terapijska širina u propisivanju antibiotika je neophodna s obzirom na to da je sve veći broj rezistentnih bakterija, uslijed široke upotrebe antibiotske terapije, te dosadašnjeg načina upotrebe antibiotika u svrhu samoliječenja, ističe se u odgovoru ministra Vukovića.
Sarajevska županija je jedna od onih koje su svojedobno odlučile uz federalnu esencijalnu listu lijekova formirati i B listu lijekova koji nisu esencijalni, ali su neophodni stanovništvu. Cijeneći da određene skupine antimikrobika nisu zastupljene, te potrebu za proširenjem terapijske širine, na B listu Županije Sarajevo je uvršteno još šest antibiotika.
Riječ je o penicilinima rezistentnim na beta laktamazu, potom cefalosporinima druge generacije, te lijekovima za liječenje tuberkuloze i preparatima s izravnim djelovanjem na viruse.
Trošak države
Vrijednost potrošenih antibiotika o trošku države samo u Sarajevu je prošle godine dostigla pet milijuna maraka.
Veća je potrošnja samo lijekova koji djeluju na kardivaskularni sustav, te lijekova za bolesti digestivnog trakta i metabolizma. Ovome, dakako, treba dodati i potrošnju antibiotika koje građani koriste bez liječničkog recepta.