Usprkos problemima i utjecaju globalne krize, financijski sektor u BiH pokazuje zavidnu razinu stabilnosti. Ravnatelj Agencije za bankarstvo FBiH Zlatko Barš govori za Večernjak o izazovima s kojima se suočava bankarski sektor i drugim aktualnim pitanjima.
• Proteklo razdoblje u financijskom svijetu bilo je vrlo turbulentno. Kakva je danas situacija u sektoru koji nadzire Agencija za bankarstvo FBiH?
- Svjedoci ste kakva se događanja na financijskim tržištima u Europi pa i u užem okruženju događaju u zadnje tri-četiri godine. Zbog toga moram odmah reći da smo mi u Agenciji zadovoljni stanjem i zdravljem bankarskog sektora koji predstavlja više od 80 posto ukupnog financijskog sektora FBiH. Naše banke su podnijele udarce krize bez ikakvih problema, sve svoje obveze, prvenstveno prema štedišama i ostalim deponentima, odnosno osobama koje su im povjerile svoj novac su uredno i pravovremeno izvršavale. To je prvenstveno zbog dosta strogih regulatornih zahtjeva, konzervativnog i opreznog pristupa bankarskom poslu i kvalitetnog i snažnog nadzora nad njihovim poslovanjem. Međutim, to zadovoljstvo se ne odnosi na usporene kreditne aktivnosti. Iako je ostvaren zanemarljiv rast plasmana, smatramo da bi banke trebale snažnije podupirati prvenstveno gospodarstvo i da se u općoj nestašici izvora sredstava svojom snažnijom kreditnom aktivnosti više angažiraju na podršci gospodarstvu. Moram reći da u tome značajan usporavajući ako ne i ograničavajući čimbenik predstavljaju i regulacijski zahtjevi supervizora u zemljama u kojima su vlasnici naših banaka, ali i previranja u političkoj sferi u našoj zemlji. I ostali sektori, mikrokreditni i leasing su se stabilizirali, ali je očito da još ima mnogo potrebnog posla da se uradi kako bi se otklonile posljedice njihovog rada dok nisu bili pod nadzorom Agencije.
• Spomenuli ste mikrokreditni sektor i probleme koji su postojali. Kakva su iskustva Agencije iz nadzora tog sektora?
- Moram reći da je našim nadzorom najviše problema konstatirano baš u tom sektoru, iako su rizici po sustav dosta manji jer te institucije, na sreću, ne primaju depozite. Značajno smanjenje bilančnog iznosa mikrokreditnog sektora je posljedica lošeg poslovanja i plasmana koji su nastali prije dolaska ovog sektora pod nadzor Agencije. Mislimo da je prava misija mikrokreditiranja uvelike napuštena, jer pomoć socijalno ugroženim osobama kreditima s kamatnom stopom koja je u prosjeku veća od 30 posto, a pretežno se daju dugoročni krediti, može imati samo suprotan karakter, odnosno voditi k prezaduženosti klijenata tih organizacija. Uz to smo u nadzoru većine organizacija iz tog sektora konstatirali dosta nepravilnosti, naložili mjere za njihovo otklanjanje i izrekli sankcije iz naše nadležnosti. Mjere koje mi možemo poduzeti su zaista limitirane s obzirom na zakonski okvir koji je postavljen tako da se vrši tzv. “labava” supervizija ovih institucija, a sve na prijedlog do tada nenadziranog mikrokreditnog sektora i međunarodnih institucija koje su davale tehničku podršku izradi zakonskih i podzakonskih okvira za rad i nadzor ovog sektora. Mi smo inicirali pooštrenje zakonskog okvira, ali ono je još u parlamentarnoj proceduri. U nekim mikrokreditnim fondacijama smo, tih je mali broj, otkrili i aktivnosti koje mogu značiti nezakonito stjecanje materijalne koristi, i to je u fazi procesuiranja, odnosno prijavljeno je nadležnim tijelima. U tim slučajevima najveće koristi imaju oni koji pružaju mikrokreditne usluge siromašnoj populaciji. Indikativno je da je i broj jamaca koji otplaćuju tuđe kredite daleko veći u ovom nego što je to u bankarskom sektoru.
• Agencija i Vi osobno izloženi ste i određenim kritikama i napadima u proteklom razdoblju. Ima li to kakve veze s problemima o kojima ste sada govorili?
- Pa, da budem iskren, mislim da je to najveći uzrok pa čak i dirigirano u određenom smislu, ali će Agencija kao i do sada istrajati na obavljanju svoje zadaće, a to je očuvanje stabilnosti i zdravlja sustava koje nadzire, kao i poštivanje zakonitosti u radu svih institucija koje nadzire. Kroz sličnu situaciju smo prolazili kad smo počeli provedbu reformi u bankarskom sektoru prije desetak-petnaestak godina pa ćemo proći i ovu, jer Agencija je stručno i kadrovski osposobljena da istraje na zakonitosti poslovanja svih institucija koje nadzire.
• Kako gledate na predloženi Zakon o zaštiti jamaca u Federaciji BiH?
- Agencija podupire svako zakonsko rješenje koje dovodi do rješavanja uočenog problema. A problem otplate kredita na teret jamaca je zaista ozbiljan i određenom broju građana naše zemlje stvara ozbiljne i velike teškoće. Zakon o zaštiti jamaca ide k rješavanju tog problema i kad bude usvojen, Agencija će, kao i za sve ostale, inzistirati i kontrolirati njegovu primjenu od institucija koje nadzire. Međutim, smatramo da predloženi tekst zakona ima određenih nedostataka i da oni trebaju biti u procesu javne rasprave veoma ozbiljno razmotreni od izvršne i zakonodavne vlasti te svih ostalih sudionika. Bojimo se da bi najozbiljnija posljedica mogla biti da će to vjerojatno dovesti do smanjenja “interesa banaka za stanovništvo” i posljedično pada kreditiranja i poskupljenja kredita, što sigurno nije dobro ni za gospodarstvo ni za stanovništvo. Zato mi u Agenciji smatramo da je bolje da izvršna i zakonodavna vlast ovo pitanje rješavaju zajedno.
