Pri organizaciji posjeta njemačke kancelarke Angele Merkel regiji, uz Zagreb i Beograd, za desetak dana bio je planiran i dolazak u Bosnu i Hercegovinu, no takva je mogućnost otpala jer ova zemlja neće dotada imati uspostavljen novi saziv Vijeća ministara BiH. Cilj ovoga posjeta regiji bio je reafirmirati opredjeljenost Njemačke za uključenje ovih zemalja u članstvo u Europskoj uniji.

Lobiranje za BiH

U slučaju Bosne i Hercegovine to je značilo snažnu potporu potrebi provedbe ustavnih reformi u zemlji. To je jasno i prilikom posjeta Sarajevu poručio član tima Angele Merkel. Naime, njemački ministar za ekonomsku suradnju i razvoj Dirk Niebel izjavio je da ustavne promjene i uspostava nove državne vlasti predstavljaju uvjete da Bosna i Hercegovina dobije status kandidata za članstvo u Europskoj uniji. “Znam da bi Bundestag odobrio status kandidata BiH ako bude uspostavljena državna vlast i ako dođe do reforme Ustava”, rekao je Niebel na konferenciji za novinare nakon susreta s visokim međunarodnim predstavnikom Valentinom Inzkom i članom bh. Predsjedništva Bakirom Izetbegovićem. Njemački ministar dodao je da je njegova zemlja iznimno zainteresirana pomoći u lobiranju unutar EU kako bi BiH dobila kandidacijski status.

Njemačka uloga

Pri tome je istaknuo i ulogu njemačke kancelarke Angele Merkel koja je imala posredničku ulogu oko ustavnih reformi u BiH organizirajući susrete s političarima iz BiH. “BiH ima europsku perspektivu. Međutim, ova perspektiva može biti realizirana samo ako potrebne reforme budu brzo i učinkovito provedene”, rekao je Niebel tijekom sastanka s austrijskim diplomatom na čelu međunarodne uprave u BiH. Inzko je tijekom susreta istaknuo da domaći politički lideri moraju konačno preuzeti odgovornost za državu i otkočiti proces uspostave koalicija kako bi se sve razine vlasti mogle usredotočiti na euroatlantske integracije. Njemačka pomoć i u procesu ustavnih reformi praktično je nagoviještena tijekom više susreta dužnosnika iz BiH s njemačkom kancelarkom Merkel i njezinim savjetnikom za vanjsku politiku Christophom Heusgenom krajem prošle i početkom ove godine.

Hrvatima najteže

Njemačka je, naime, dobila ulogu posrednika u pokušaju dogovora triju strana u BiH oko izmjena Ustava BiH iz Daytona. Formalni povod za to je presuda u slučaju “Sejdić – Finci”, no posve je jasno da će se ovaj proces zasigurno proširiti na promjene zakonodavstva zemlje koji se tiču i političkoga predstavljanja triju naroda unutar zemlje. Naime, sadašnje je stanje takvo da ne postoje nikakva institucionalna jamstva da Hrvati kao jedan od tri konstitutivna naroda mogu birati svoje političke predstavnike. To se očitovalo kroz dvostruki izbor člana Predsjedništva na državnoj razini, a nakon posljednjih izbora i kroz nametanje federalne vlasti suprotne volji Hrvata.

Još jedna velika europska država u problemu: Svi važni poslodavci predviđaju oštar pad