Da se u Bosnu i Hercegovinu uvozi sve i svašta, nije nikakva novost, ali podatak da se godišnje uveze ostataka i otpadaka prehrambene industrije u vrijednosti većoj od 153 milijuna konvertibilnih maraka, ozbiljno je upozorenje svima koji bi trebali voditi računa o kvaliteti proizvoda koji se prodaju u ovoj zemlji.
Potreba za otpadom
Uvoznici se pravdaju da je uvoz prehrambenih otpadaka i ostataka neophodan, jer istih “sirovina” nedostaje u BiH. Navodno se prehrambeni ostaci koriste kao repromaterijal u raznim proizvodnim djelatnostima. Činjenica je, međutim, da potražnja u inozemstvu za prehrambenim otpacima nije tako velika. Potvrđuje to podatak da se iz BiH godišnje izveze ostataka prehrambenih sirovina i proizvoda u vrijednosti manjoj od 20 milijuna KM. BiH nema strategiju ishrane stanovništva, a u Savezu potrošača u BiH kažu kako je to najbolji dokaz da država nema ideje kako zaštiti građane od loših i nekvalitetnih proizvoda. -Mi već godinama ukazujemo na to da se prehrambeni proizvodi u BiH uvoze kao poluproizvodi ili čak ostaci prehrambenih proizvoda, koji se potom djelomično prerade i plasiraju na tržište. Obično su to ostaci iz robnih rezervi drugih zemalja, koji se mogu jeftino nabaviti. Drugim riječima, da nije BiH i sličnih zemalja, oni bi tu robu morali uništavati, a ovako je prodaju, upozorava tajnik saveza Mensud Lakota.
Bez novca za analize
Dodatni razlog za zabrinutost građana je to što županijske inspekcije nemaju dovoljno sredstava za temeljite analize ispravnosti prehrambenih proizvoda koji se prodaju na našem tržištu. -Kasno je kada se ti proizvodi već nađu na tržištu. Potrebno je raditi analize odmah pri uvozu. Ovako organizirane inspekcije ne mogu provjeriti ni minimalan broj proizvoda koji se prodaju u našim trgovinama, kaže Lakota. Da bi se uradila analiza sastava nekog proizvoda, potrebno je i do 750 maraka, a realno je sredstava sve manje. Zbog besparice neke županijske inspekcije u ovoj godini obavit će upola manje analiza nego 2009.
