Kriza je učinila kvart oko njega opasnijim i siromašnijim, što nisu odlike koje turisti traže kad dolaze u Atenu, ali Nacionalni arheološki muzej fascinantno je mjesto. Približite se, recimo, posudama koje su prije 2500 godina oslikavali Eutimid i Eufronije. Ovaj posljednji bio je više cijenjen, njegovi proizvodi, navodno, kvalitetniji i prodavaniji. I Eutimid je bio vrhunski slikar keramičkih posuda, ali želio je da se zna da je bolji od Eufronija. Smislio je genijalnu ideju i na proizvode uz svoj potpis stavljao još i ovo: “hos oudepote Euphronios”. U prijevodu: kako nikad Eufronije (ne bi znao napraviti). Eutimidova amfora s tim natpisom najstariji je sačuvani primjer kompetitivnog reklamiranja. Ljudi su vjerojatno još od izlaska iz pećine tražili svoje prednosti i mane konkurenata, ističući tako svoju sposobnost i uspješnost. To je slučaj i u mnogim drugim našim civilizacijama, ali prvi sačuvani dokaz takva ponašanja potječe iz Grčke.
“Zašto su Španjolci bolji?”
Točno dva i pol milenija poslije, Grci gledaju u 100 milijarda eura koje je Španjolska dobila od EU i osjećaju se kao da gledaju u paket na kojem piše: “kako nikad Grčka (ne bi znala dobiti)”. Za razliku od grčkog “bailouta”, paket spašavanja Španjolske ne dolazi zajedno sa strogo uvjetovanim reformama i rezovima koje treba provesti. Grci čitaju taj nevidljivi natpis “mi Španjolci bolji smo od Grka” i prilično su bijesni. A najgora stvar je imati bijesne birače na biralištima na kojima bi danas, u najcrnjem scenariju, mogli donijeti odluku koja će eurozonu kakvu poznajemo srušiti kao kulu od karata. Stroge mjere štednje bile su uvjet za dobivanje prvog paketa pomoći teškog 110 milijarda eura prije dvije godine, a taj uvjet zapisan je i u drugom paketu pomoći teškom 130 mlrd. eura, koji je Grčkoj odobren prošle jeseni. Španjolska upravo dobiva 100 milijarda eura za spas banaka i, premda detalji još nisu dogovoreni, čini se da dobiva taj novac bez uvjeta poput rezova u proračunu. U Bruxellesu to objašnjavaju činjenicom da u grčkom paketu novac dobiva država, za refinanciranje svojih dugova koji moraju biti smanjeni, pa i javna uprava mora biti manje rastrošna. Dok u španjolskom paketu novac ne dobiva država (Španjolska nije prezadužena) nego banke zbog kojih bi se, ne saniraju li se brzo, mogla urušiti ekonomija.
Drma se sporazum s EU
– Španjolska je ispregovarala pomoć bez konsolidacije proračuna, unatoč prijetnjama i ucjenama. Znači da je moguće dobiti pomoć i bez drastične štednje koja uništava grčko društvo – rekao je Alexis Tsipras, šef radikalno lijeve koalicije Syriza, koja bi mogla pobijediti na izborima i poderati sporazum s EU u njegovu dijelu koji propisuje fiskalnu konsolidaciju.
Ali u tom slučaju ostale zemlje eurozone, koje su jedva uvjerile svoje građane da trebaju financirati Grčku, mogle bi prestati vidjeti razlog da i dalje poštuju svoje obveze (financiraju Grčku) ako Grci ne poštuju svoje (provode reforme).
Preuzeto sa www.vecernji.hr
