Nova parlamentarna šestorka ima debelu većinu, ali u BiH uvijek nešto manjka da bi bila država parlamentarne demokracije. Je li to možda neka treće ili četvrta jedinica ili nešto peto, pitanje je SAD, EU i još nekih kojih se ništa ne pita, a puno se pitaju. Otvoreno je puno pitanja i potpitanja u BiH, među kojima su pitanje rješenja predmeta “Sejdić - Finci”, hrvatsko pitanje, pitanje održivog ustavnog ustroja, pitanja iz domaće zadaće iz Mape puta, socijalna pitanja… Pa se ne zna je li BiH, država dvaju entiteta i triju etniciteta, sastavljena ili rastavljena. Ovako konstruirana BiH ima dvije trećine, što podsjeća na slučaj kad je Mujo na hokejaškoj utakmici pitao koliko ima tih trećina. Takvoj BiH uvijek nešto fali pa bez trećeg ili nešto većeg broja u BiH neće biti sreće. Dvoentitetska BiH je kao bicikl, uspravno stoji samo dok netko “pedala”. Nedostaje joj treći kotač, a možda bi s četvrtim bila i stabilnija. Biskup Franjo Komarica upozorio je Johnatana Moorea, direktora Ureda za južnu i srednju Europu u odjelu State Departmenta, da je BiH u pitanju bez snažne uloge bh. Hrvata. Bez jake uloge trećega BiH se pretvara u dijalog s tendencijom da se pretvori u dva monologa, a potom u dvije monodrame. I dr. Božo Ljubić, predsjednik HDZ-a 1990. i predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta BiH, rekao je tijekom susreta s izraelskim veleposlanikom u BiH Davidom Cohenom da je nova parlamentarna većina spremna za što žurniju provedbu odluke vezene uz slučaj “Sejdić - Finci” te reforme koje trebaju demokratizirati BiH. Dr. Ljubić naglasio je da BiH može biti održiva država i razvijati se uz dogovor triju konstitutivnih naroda. Valjda je konačno svima jasno da bez stvarne konstitutivnosti trećeg za BiH doista nema sreće. A te konstitutivnosti teško može biti bez teritorijalne odrednice i institucionalne zagovornice. Renzo Daviddi, zamjenik šefa Izaslanstva EU-a u BiH, naglasio je kako zadaće iz Mape puta treba uraditi. BiH debelo zaostaje za susjedima pa su joj šanse da se pridruži zemljama moderne Europe sve tanje i tanje. Iako u toj Europi ne teče med i mlijeko, u ovakvoj BiH toga je još manje - meda i mlijeka sve je manje, a rogova i žalaca sve je više! Javio se i visoki predstavnik Valentin Inzko koji reče da se ulaskom RH u EU otvaraju europska vrata i za BiH te da neće biti “željezne zavjese”. Možda neće biti “željezne zavjese”, ali najavljuju se neke rolete od čvrstog metala na graničnim prijelazima prema RH, to jest Europi. Vrata EU-a bit će otvorena za BiH, ali to su zapravo vratašca kroz koju ne može proći BiH sa svojim golemim bremenom. A može ga tako lako skinuti s vrata - BiH valja urediti kao i ostale države s više konstitutivnih naroda. U Srbiji se šale na račun stanovnika jednog svoga grada pa pitaju:
- Što rade kada im je hladno?
- Strpaju jorgan u pidžamu!
Trpanje jorgana u pidžamu neće zatopliti odnose u BiH. Neke političke strukture u BiH, koje same sebe smatraju jako odgovornima, neodgovorno odgovaraju na neodgovorena pitanja. Pa tako i kad je u pitanju hrvatsko pitanje u BiH. Kad je u pitanju NATO-ov kišobran neki u BiH ponašaju se kao Mujo kad su počeli pristizati gosti:
- Fato, sklanjaj kišobrane!
- Zašto, Mujo, ta neće ih ukrasti? – čudi se Fata.
- Prepoznate će ih - objasni joj Mujo. Mnogo toga u BiH prepoznato je davno. Glumaca na bh. političkoj sceni puno je više nego na kazališnoj. I znatno bolje su plaćeni. A kunu se kako im je jako stalo do ispunjenja zadaća iz Mape puta. Pa BiH na teškim europskim ispitima podsjeća na lošeg đaka na satu zemljopisa i stroge profesorice.
- Nabroj mi nekoliko gradova u Indiji.
- New Delhi…
- Hajde dalje – zahtjeva profesorica.
Đak iz iste klupe šapne mu:
- Bombaj.
- Ma, šta ću bombat kad nemam pojma – šapatom mu uzvrati. Teško će ovakva BiH nešto zbombati u vezi s EU. A bombastično se najavljuje da hoće. No odjekuju samo – petarde!
