O funkcioniranju zakonodavne vlasti u SBŽ-u, načinu na koji su se dva HDZ-a izborila za ulazak u vlast te sličnostima između SBŽ-a i HNŽ-a za Večernji list govori Josip Kvasina, predsjedatelj Sabora SBŽ-a.
Kakav je odnos snaga u političkom i nacionalnom smislu u aktualnom sazivu Sabora Srednjobosanske županije?
Aktualni saziv Sabora SBŽ-a broji 30 zastupnika, a od toga Klub hrvatskih zastupnika ima 14, imamo dva zastupnika iz reda srpskog, jednog iz reda ostalih, dok su ostali zastupnici Bošnjaci. Takav nacionalni sastav odražava sastav biračkog tijela u županiji ,i to je jedna realnost od koje ne možemo pobjeći. To u početku, međutim, nije bilo tako, a mislim na vrijeme nakon općih izbora 2010. godine. Tada je došlo do promjene odnosa snaga u nacionalnom smislu. Imali smo tada na sceni pokušaj SDP-a da umanji utjecaj zastupnika HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. u Klubu hrvatskih zastupnika, odnosno pokušaj da nam se oduzme dvotrećinska većina potrebna prilikom posezanja za vitalnim nacionalnim interesom.
Mostar i Travnik, SBŽ i HNŽ. Koliko su oni uistinu, po vašem mišljenju, slični i treba li i rješavanju nekih otvorenih pitanja pristupiti na jednak način?
Sličnost između ove dvije županije postoji dugo, iz vremena kada su postojala neka druga ustavna rješenja, kada su obje županije imale status županija s posebnim režimom upravljanja. Sad je stanje malo drugačije jer status županija s posebnim režimom upravljanja oduzet je prije deset godina. No, brojne sličnosti su ostale, u nacionalnom sastavu stanovništva, funkcijama u vlasti koje pripadaju pojedinim narodima. Status Mostara i Travnika zbog tih sličnosti trebao bi biti identičan. Nelogično je da Bošnjaci u Mostaru traže prava koja Hrvati u Travniku ne mogu imati. Mi u HDZ-u BiH to stalno ističemo i tražimo da se Travnik i Mostar urede na jednak način.
Ostatak intervjua pročitajte u današnjem tiskanom izdanju Večernjeg lista.
