Pokušaji da se blokira procesuiranje određenih predmeta pred državnim pravosuđem poprimaju dramatične razmjere. Doznajemo kako je sve više zataškavanja informacija, a osim na pravosuđe vrši se pritisak određenih političara i na istražitelje. Zbog pokušaja ometanja istraga, traži se pritvaranje pojedinaca, posebice političara.
Stopiranje predmeta
Ovo se prvenstveno odnosi na slučaj visokog bošnjačkog dužnosnika koji se dovodi u vezu s ratnim zločinima, ali i poslijeratnim kriminalom. Vrši se pritisak da se predmet stopira i istodobno da se otvore istrage protiv Hrvata i Srba i tako skrene pozornost javnosti, ali i aktivnost pravosudnih tijela u drugom smjeru. Također, doznajemo kako zbog ovakvih zakulisnih igara i pritisaka ima podjela i među tužiteljima. Dok pojedini ne odobravaju što se radi, drugi pristaju biti sudionici u ovakvim aktivnostima. Od ishoda spomenutog slučaja umnogome će ovisiti i hoće li se bh. pravosuđe oduprijeti politizaciji i drugim pokušajima zloupotrebe. Imidž bh. pravosuđa svakako je narušen i predmet je stalnih kritika srpskih političara i stradalničkih udruga. Čak se tražilo i povlačenje Srba iz državnih pravosudnih institucija nakon što je objavljeno da se odustalo od provedbe istrage protiv 455 osoba za ratne zločine počinjene u logorima “Silos” Tarčin, Osnovnoj školi “9. maj”, “Krupa”, “Igman”, “Hrasnica”, u kojima su stradale osobe srpske nacionalnosti od svibnja 1992. do 27.siječnja 1996. Iz RS stalno dolaze zahtjevi i da se preispita rad Suda BiH za koji tvrde da je pod prevelikim utjecajem Bošnjaka.
Procesuiranja zločina
Nedavno je reviziju rada državnog suda zatražila i Narodna skupština RS-a. Iz udruga koje okupljaju srpske stradalnike tvrde da su u proteklih 10 godina 84 pripadnika srpskog naroda osuđena na 14 stoljeća zatvorske kazne. Zanimljivo je da iz Suda BiH nikada nije brojkama opovrgnuto ono što tvrde srpski predstavnici. Uglavnom se ponavlja kako se pred Sudom BiH svi optuženici tretiraju kao pojedinci, a ne kao pripadnici određene nacionalne skupine. Načinom i brzinom procesuiranja ratnih zločina nisu zadovoljni ni Hrvati. Većina masovnih ratnih zločina nad hrvatskim civilima i vojnicima iz proteklog rata još nije dobila sudski epilog. Najbolji primjer za to su zločini nad bugojanskim Hrvatima čije je procesuiranje Haaški sud prepustio bh. pravosuđu, ali i drugi predmeti koji stoje i čekaju. Neki od glavnih aktera te mračne priče i danas se aktivno bave politikom, što pojačava frustracije obitelji žrtava.
Pokušaji da se blokira procesuiranje određenih predmeta pred državnim pravosuđem poprimaju dramatične razmjere. Doznajemo kako je sve više zataškavanja informacija, a osim na pravosuđe vrši se pritisak određenih političara i na istražitelje. Zbog pokušaja ometanja istraga, traži se pritvaranje pojedinaca, posebice političara.
Stopiranje predmeta
Ovo se prvenstveno odnosi na slučaj visokog bošnjačkog dužnosnika koji se dovodi u vezu s ratnim zločinima, ali i poslijeratnim kriminalom. Vrši se pritisak da se predmet stopira i istodobno da se otvore istrage protiv Hrvata i Srba i tako skrene pozornost javnosti, ali i aktivnost pravosudnih tijela u drugom smjeru. Također, doznajemo kako zbog ovakvih zakulisnih igara i pritisaka ima podjela i među tužiteljima. Dok pojedini ne odobravaju što se radi, drugi pristaju biti sudionici u ovakvim aktivnostima. Od ishoda spomenutog slučaja umnogome će ovisiti i hoće li se bh. pravosuđe oduprijeti politizaciji i drugim pokušajima zloupotrebe. Imidž bh. pravosuđa svakako je narušen i predmet je stalnih kritika srpskih političara i stradalničkih udruga. Čak se tražilo i povlačenje Srba iz državnih pravosudnih institucija nakon što je objavljeno da se odustalo od provedbe istrage protiv 455 osoba za ratne zločine počinjene u logorima “Silos” Tarčin, Osnovnoj školi “9. maj”, “Krupa”, “Igman”, “Hrasnica”, u kojima su stradale osobe srpske nacionalnosti od svibnja 1992. do 27.siječnja 1996. Iz RS stalno dolaze zahtjevi i da se preispita rad Suda BiH za koji tvrde da je pod prevelikim utjecajem Bošnjaka.
Procesuiranja zločina
Nedavno je reviziju rada državnog suda zatražila i Narodna skupština RS-a. Iz udruga koje okupljaju srpske stradalnike tvrde da su u proteklih 10 godina 84 pripadnika srpskog naroda osuđena na 14 stoljeća zatvorske kazne. Zanimljivo je da iz Suda BiH nikada nije brojkama opovrgnuto ono što tvrde srpski predstavnici. Uglavnom se ponavlja kako se pred Sudom BiH svi optuženici tretiraju kao pojedinci, a ne kao pripadnici određene nacionalne skupine. Načinom i brzinom procesuiranja ratnih zločina nisu zadovoljni ni Hrvati. Većina masovnih ratnih zločina nad hrvatskim civilima i vojnicima iz proteklog rata još nije dobila sudski epilog. Najbolji primjer za to su zločini nad bugojanskim Hrvatima čije je procesuiranje Haaški sud prepustio bh. pravosuđu, ali i drugi predmeti koji stoje i čekaju. Neki od glavnih aktera te mračne priče i danas se aktivno bave politikom, što pojačava frustracije obitelji žrtava.
