O pozadini dogovora šestorice lidera političkih stranaka, odnosu sa SDP-om i SNSD-om, Sarajevu, Banjoj Luci..., razgovarali smo s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem. Predsjednik HDZ-a BiH osvrnuo se i na položaj hrvatskog naroda u BiH, jednakopravnost, kao i odnos međunarodne zajednice prema dogovoru lidera i Hrvatima.

Može li se reći da je dogovorom o Vijeću ministara u zadnji tren spašena konstitutivnost i čast Hrvata?

Apsolutno. Ovim dogovorom postigli smo da na razini države imamo instrument apsolutne jednakopravnosti hrvatskog naroda s druga dva naroda. Pokazali smo da je nezamislivo bez Hrvata praviti vlast na razini BiH. Jednako tako i na svim drugim razinama nemoguće je bez pobjednika unutar tri konstitutivna naroda stvarati stabilnu vlast. Zbog toga smo nakon sastanka konstatirali da smo na ovaj način svi dobitnici. Osim toga, uz priču o Vijeću ministara vrlo smo jasno rekli da nema spekulacija ni oko agencija.

Što to konkretno znači?

Smjenjivanje ljudi koji su sada na dužnostima, ne dolazi u obzir. Kod rasporeda agencija, kada je u pitanju pozicija hrvatskog naroda, apsolutno imamo jednakopravnost, što znači zatečene pozicije su pozicije na kojima sadašnji ljudi ostaju sve dok se drukčije ne dogovorimo ili do isteka mandata.
Javnost ipak komentira tko je gubitnik ili pak pobjednik dogovora. Već se iz toga iščitava kako je napravljen kompromis, što je vjerojatno i ključ dogovora.
Rekao bih da smo svi već odavno gubitnici jer 15 mjeseci nemamo vlasti. Država uglavnom nazaduje, nemamo otvoren europski put i mnogo drugih stvari. Međutim, ono što me posebno ohrabrilo su razgovori koje sam vodio s predstavnicima međunarodne zajednice. Oni su do te mjere afirmativni za sve ovo što smo radili. Svi su prije svega čestitali, ali i ostali zatečeni kada su dobili prve informacije o dogovoru. Sve ovo je njima olakšalo da se otvori kandidatski status BiH kada je u pitanju EU. Kada se gleda u tom kontekstu, onda se ipak može ustvrditi drukčije -ovo je krajnje pozitivan proces u kojem smo svi dobitnici.

Prvi put postignut je sporazum, i to jako važan, bez pritiska međunarodne zajednice. Štoviše, bez njihova značajnijeg uplitanja. Je li to uistinu bilo tako, je li međunarodna zajednica pustila domaće političare da se sami dogovore?

Zajedno s kolegama prepoznao sam potrebu da moramo napraviti dogovor s bošnjačkom strankom u Federaciji. Pogotovo zato što je sve češće iz RS-a dolazio prigovor “kada se vi u Federaciji dogovorite, mi smo spremni za dogovore”. Na sastanku je to najbolje iskazao Mladen Bosić kada je rekao da je ostao iznenađen kada smo Zlatko Lagumdžija i ja formulirali i potpisali sporazum između SDP-a i HDZ-a, koji vrlo jasno definira i našu buduću suradnju. Zbog toga sam bio dodatno optimističan. Siguran sam da ćemo nakon dogovora o Vijeću ministara u sljedećem razdoblju i preostale razine vlasti dovesti na mjesta gdje su logična. Ne možemo entitetsku razinu vlasti zanemariti u odnosu na sve ove događaje s obzirom da je ona privremenog karaktera. Na koncu, takva je i odluka visokog predstavnika.

Neki su Hrvate, do dogovora o državnoj vlasti, označavali kao destruktivce. Dio međunarodne zajednice nije prihvaćao da su Hrvati opasno politički ugroženi. Jesu li sada zapuhali neki novi vjetrovi?

Sudeći prema razgovorima koje sam obavio s velikim brojem diplomata međunarodne zajednice, ovaj dogovor pozicionirao nas je na ono mjesto koje nam uistinu i pripada. Kao konstruktivne, i političare, i narod. Evidentno smo, samo očito nedovoljno, uspješno predvodili jedan pokret u BiH za BiH. Kad tražimo jednakopravnost Hrvata, tražimo stabilnost BiH jer nam je jasno da bez te jednakopravnosti nema ni stabilnosti. To smo radili na najpraktičniji mogući način. Siguran sam da smo se pokazali kao predvodnici jednog potpuno novog razmišljanja o BiH. To je način kako treba ubuduće predstavljati Hrvate i to je način da dođemo do jednakopravnosti, izmjene Ustava i Izbornog zakona koji će spriječiti za sva vremena da netko može umjesto vas birati.

U sjeni dogovora o Vijeću ministara ostao je dogovor o proračunu, popisu stanovništva i drugi zakoni koje od BiH traži EU?

Za mene čak Vijeće ministara nije najvažniji dogovor, on je bitan zato što to svi očekuju. Stalno sam govorio što ako imamo Vijeće ministara a nemamo ostale zakone dogovorene. Mi smo otklonili od sebe i hipoteku kako se ne snalazimo oko silnih agencija i institucija na razini BiH.

Proračun je također usuglašen?!

Dogovorili smo se da ostavljamo novom Vijeću ministara da usvoji proračun u prva tri mjeseca za 2012. godinu. Dotad je dogovoreno da se usvoji i proračun za 2011. godinu. Odnosno da donesemo odluku o privremenom financiranju za prvi kvartal. Time smo definitivno dugoročno riješili fiskalne odnose u BiH. Naravno, uz sve to usuglasili smo i zakon o popisu stanovništva, zakon o sustavu državne pomoći na vrlo praktičan način. Više puta sam rekao da smo to i dosad usuglašavali, ali uvijek je bio neki zarez, neki spor, ali ovaj put smo to vrlo precizno definirali. Mislim da će u Parlamentu bez rasprave zastupnika ovih šest stranaka, koje imaju dvije trećine, proći i proračun i Vijeće ministara, a i ova dva zakonska rješenja. Ta dva zakonska rješenja su preduvjet za kandidaturu u EU.

Ako konstatiramo da je ovo početak jednog novoga pristupa rješavanju problema, može li se onda očekivati da je šestorka spremna i za ustavne promjene?

Mora biti spremna. Za mene je test ako praktično pokažemo za mjesec ili dva da smo spremni uhvatiti se ukoštac sa svim iskušenjima koja su danas pred BiH, uvjeravam vas da ćemo na isti način riješiti pitanje Izbornog zakona i ustavnih promjena. Bez toga nismo ništa uradili i toga moramo biti svjesni. Moguće je da ćemo u prvih pet mjeseci imati presudu Suda u Strasbourgu, transferirana ustavna rješenja i Izborni zakon prilagođen tome.
Percepcija je srušena na sarajevskom sastanku. Naime, stjecao se dojam kako su Hrvati u BiH sve bliže Banjoj Luci i sve dalje od Sarajeva. Ovaj dogovor je, barem se nadam, popravio iskrivljenu sliku.
Hrvati u BiH, ili HDZ, ili Dragan Čović oduvijek su jednak odnos imali i prema Sarajevu i Banjoj Luci. Druga je stvar što je netko u jednom trenutku želio to prikazati drukčije. Odnosno da imamo neke posebne relacije s Banjom Lukom. To apsolutno nije točno. Ono o čemu smo razgovarali s Miloradom Dodikom u posljednjih pet-šest godina nikada nije bilo usmjereno protiv bilo koga u Sarajevu i mogu svakom u oči pogledati u Sarajevu kada razgovaram s Dodikom, kao što mogu pogledati u oči Dodiku kada razgovaram s bilo kim u Sarajevu. Prije svega tu nitko nikoga ne može prevariti. Nitko nikome ne može raditi iza leđa. Ono što je meni drago jest da smo Dodik i ja izgradili takvu razinu međusobnog uvažavanja i stavova, specifičnih odnosa da je to uistinu na ponos. Bit ću sretan kada na isti takav način izgradim odnos s bilo kojim liderom u Sarajevu. Ja sam samo Sulejmanu Tihiću dosad nekoliko puta ponudio strateški sporazum o suradnji između naše dvije stranke. No, nije bilo odgovora.

Dakle, zagovarate uravnotežen odnos s bošnjačkim i srpskim strankama u BiH?

Apsolutno, odnosno siguran sam da hrvatsko pitanje ne možemo riješiti ako nije tako. U BiH nitko nikoga ne može prevariti i to je bitno da svi shvatimo.

Zašto, kao na razini države, nije bilo kompromisa oko uspostave vlasti u Federaciji BiH?

Moguće da nije bilo zrelo. Postojalo je još toliko pukotina između nas. Sjetite se mojih izjava dan nakon izbora, i izjava nekih drugih predsjednika. Previše je toga bilo u predizbornoj kampanji koja se samo prelila po inerciji još mjesec-dva. Drago mi je da sam i ja sazrio, a očekujem i da druge kolege sazriju i budu samokritični. Moramo shvatiti da jedino tako možemo graditi BiH. Ponavljam, BiH bez ova tri naroda nije BiH. Duboko sam uvjeren da smo to svi shvatili. Bez obzira koliko različita stajališta, interese i strategije imamo, uvjeren sam da na ovaj način guramo BiH k Europi.

Kritična masa u javnosti, osobito kod Hrvata, složna je da treba rekonstruirati Vladu FBiH. Je li tako i kod bošnjačkih političara?

Siguran sam da će biti vrlo brzo i kod onih koji sada misle drukčije. Već sam rekao, idemo podijeliti ovaj put u tri faze; prvo uspostava županija, zatim Vijeće ministara, a onda sam siguran da će biti potreba svih da riješimo i pitanje privremene Vlade FBiH koja je za nas neustavna.
Hrvatska koalicija izgleda dosta krhka. Jako ju opterećuju karijeristi kojima su važnije fotelja od nacionalnih interesa. Također, teško se postižu dogovori i između dva HDZ-a.
Ništa drukčije nije ni na bošnjačkoj ili srpskoj političkoj sceni. To su odnosi ljudi, osobni zahtjevi..., nekad realni, nekad umišljeni, koji vjeruju da, ako njih nema, svijet propada. Naravno da toga ima u svakoj stranci, pa i u svakom narodu. I ove razgovore stalno su pratili i takvi pojedinci. Maloprije smo rekli kako nije bila stvorena klima. Nije lako te pojedince i njihove procjene situacije za očuvanje njihovih fotelja jednostavno izmaknuti od ovog procesa. Sad u ovom trenutku smo to uspjeli i vidi se opet koliko je to ranjivo na nekim pozicijama.
Proteklih mjeseci u izjavama predstavnika Crkve bilo je dosta kritika prema političarima. Jesu li uistinu u pravu ili je pak riječ o “šumovima u komunikaciji”?

Ponekad su u pravu. Ponekad je tu u pitanju nerazumijevanje, ali jednako tako i nedovoljna razmjena informacija. Mnogo toga što radimo u politici zbog pritiska medija nastojimo na neki način zadržati po strani, ali onda imate previše spekulacija. Slično je to i u odnosu Crkve i politike. Osobno nemam problema s bilo kojim svećenikom, štoviše, mogao bih reći da imam izvrsne odnose, ali uvijek će biti onih koji otvoreno kritiziraju ono što radimo.

Razgovarali ste s kardinalom Puljićem prije nekoliko dana, kao i s papinskim izaslanikom u BiH. O kojim temama?

Bio sam na božićnom prijmu kod kardinala Vinka Puljića, a odmah iza Nove godine planiram ga izvijestiti o svemu što radimo. Prošli tjedan sam bio i kod nuncija gdje smo razgovarali o svim pitanjima koja opterećuju BiH, posebice hrvatski narod u BiH. Često imam susrete i s mnogim svećenicima...

Kakva je suradnja s Hrvatskom, osobito s onima koji nisu iz Vaše sestrinske (HDZ) stranke?

Više puta sam se u posljednje dvije godine sastao s predsjednikom Ivom Josipovićem nego s bilo kojim drugim političarom u RH. On je širok političar, koji se izdigao iznad stranačkog. Davno smo vrlo otvoreno rekli Zagrebu da ne dopuštamo da nam određuju pravila ponašanja u BiH i tada su i nastali problemi u suradnji između HDZ-a u Zagrebu i BiH. Ponosan sam na to vrijeme. Nismo mi oni kojima se može upravljati na daljinski. Poštujem sve što radi Hrvatska. Od njih tražimo da se prema BiH odnose konstruktivno kao prema strateškom partneru. A naravno da unutar tih odnosa moraju posebnu brigu voditi o poziciju Hrvata kao konstitutivnog naroda s jedne strane, i s druge jer su i potpisnici Daytonskog sporazuma.

Problem koji je generirao političku krizu u BiH svakako je sukob između građanskog i nacionalnog koncepta. U dogovoru, osobito između HDZ-a i SDP-a prepoznaje se kompromisno rješenje. Znači li to da je šestorka uvažila činjenicu da je BiH i građanska država, a ne samo nacionalna?

Naravno. To ni dosad nije bilo sporno. Tisuću sam puta rekao, ako nađemo kompromis između nacionalnog i građanskog, uspjeli smo. Sve više kako idemo prema lokalnoj samoupravi, trebamo uvažavati građanski koncept i obrnuto. Što idemo više prema državi, moramo i više uvažavati kolektivitet, odnosno nacionalno. Jednostavno, tko pogazi duh BiH, a to je da tu žive tri suverena naroda na čitavom prostoru, taj negira BiH. Čini mi se da smo na ovaj način uvažili i ono što su obilježja stranaka koje se žele prikazati kao građanske, premda trebamo dobro izanalizirati u kojoj se mjeri to zloupotrebljava. Druga je stvar ako stvarno imamo stranke koje imaju svoju multietičnost, onda to treba prihvatiti. Treba izbjeći mogućnost da uime Hrvata netko bira. Mislim da smo te strahove i netrpeljivosti u različitim pogledima i vizijama BiH do jedne mjere pomirili.

Zašto se ne rješava HB županija?

To pitanje smo već riješili. Božo Ljubić treba odrediti mandatara u idućih desetak dana.

Dio stranačkog vodstva kritizira-smatra kako nisu dovoljno uključeni u sustav stranke?

Trebamo još više raditi u organizaciji, ne može se stranka vezati uz jednu osobu. Davno smo pokrenuli proces transformiranja HDZ-a iz pokreta u stranku. Sad je samo pitanje kako održavati ta dva odnosa dok se ne definiraju sva ostala pitanja oko pozicije Hrvata.

Ovi radnici i umirovljenici dobit će 75 eura veće mirovine: ‘Pravda koja kasni 20 godina’