Usporedo s izgradnjom nove pruge na trasi između Čapljine i Nikšića, razmišlja se i o nastavku ovoga projekta kroz zapadnu Hercegovinu. Pomoćnik ministra za transportne infrastrukture prometnog sustava Pavo Boban, koji je i predsjednik Nadzornog odbora Željeznica Federacije, potvrđuje da postoji inicijativa oko ovog projekta.

U kojem pravcu ide ova inicijativa?

Nesporno je da postoji inicijativa da se obnovi stara željeznička trasa od Nikšića do Čapljine, za što su napravljene određene pripreme. Izrađena je studija koju je financirala Svjetska banka, što govori o ozbiljnosti ovoga projekta. Kada se radi o mogućem nastavku željeznice mora se dotaknuti nekoliko tema. Željeznička pruga Nikšić-Čapljina nalazi se na jadransko-jonskom koridoru.

Kod nas se koridor međutim u najvećem dijelu povezuje s autocestom?!

To nije tako. Koridor obuhvaća sve vidove prometa, uključujući i izgradnju svjetlovoda, cjevovoda, plinovoda, ali i željezničku i cestovnu infrastrukturu, pa i zračne koridore. S obzirom na to da se sada realizira izgradnja autoceste na jadransko-jonskom koridoru, opravdano je razmišljati o izgradnji željezničke pruge. To pak treba uklopiti i u prostorne planove Federacije, odnosno županija koji će se izrađivati do 2028. godine. Tu se radi o nastavku izgradnje željezničke pruge od Čapljine do spoja s prugom Split - Zagreb.

Vi smatrate takav projekt opravdanim!

Apsolutno opravdanim. U svijetu je to općeprihvaćen oblik transporta, prije svega jer je ekološki prihvatljiviji, a ekonomski isplativiji.

U svijetu jest prihvatljivije, isplativije. Ali u BiH, čini se, željeznica predstavlja sve obrnuto od toga. Je li im država uopće prijatelj?

To je prestroga konstatacija. Naime, radi se o tome da država ima svojih problema i posve je normalno da su joj mogućnosti ograničene, a potrebe su ogromne. Svugdje u svijetu država subvencionira željeznice i plaća održavanje i izgradnju infrastrukture. Uglavnom se to plaća iz proračuna ili kao što smo mi to inicirali da se dio sredstava osigurava od cijene nafte participacijom od pet feninga.

Hoće li to poskupjeti cijenu goriva?

Ne mora poskupjeti i mislim da su optužbe potpuno paušalne.

Ali prometnici su najavili prosvjede zbog toga?

To je bila očekivana reakcija, ali mi tvrdimo da ne mora doći do poskupljenja nafte. Treba jednostavno napraviti analizu cijene nafte i derivata.

Bi li u konačnici izdvajanje od pet feninga po litri bilo dovoljno za spas željeznica?

Mi cijenimo da bi to Željeznicama Federacije godišnje donijelo oko 35 milijuna maraka, što bi bilo spasonosno. Ovdje se radi o inicijativi. Možda postoji i neko drugo rješenje. Međutim, evidentno je da država mora osigurati sredstva za financiranje i održavanje željezničke infrastrukture.

Bosna i Hercegovina je dobila talgo vlakove, no postavlja se pitanje hoće li uopće biti u funkciji?

Nažalost, nisam pravi sugovornik oko toga pitanja jer nisam u tolikoj mjeri bio uključen oko projekta talgo vlakova. Kako sam u Nadzornom odboru Željeznica Federacije posjedujem određene informacije. Što se tiče talgo vlakova, bilo bi nekorektno sada nešto kritizirati jer se ide naprijed prema naprednijem sustavu.

No, ne čini li vam se da je i to priča koja je obrnuto krenula i da smo primjerice nabavili ferrarija ili bolid formule 1 kojega bi trebalo voziti po makadamu?

Tako je. To upravo jest problem. Provedba ovakvog jednoga projekta zahtijeva značajne pripreme u infrastrukturi. Trebamo uskladiti pruge, sama mjesta za prihvat putnika, servisne radionice, održavanje. Posebna je priča i to što su Željeznice Federacije BiH u jednom takvom stanju da imaju daleko većih briga od stavljanja u funkciju moderne tehnologije.

Kakve?

U posljednjih osam mjeseci imali smo više štrajkova. Došlo je do kadrovskih promjena u Željeznicama, plaće kasne nekoliko mjeseci. Ulažemo maksimalne napore da konsolidiramo situaciju. Problem je što država nije u stanju na odgovarajući način subvencionirati infrastrukturu, prerano se i nestručno krenulo u privatizaciju, treba se prilagoditi europskim smjernicama. Uz zaokret u poslovnoj politici i potporu Vlade, nadam se da će se stvari u značajnoj mjeri popraviti.

Dugo se vremena opstruirao početak radova na autocesti u Hercegovini. Međutim, najavljuje se da bi se do kraja godine trebalo krenuti u gradnju na dionici Bijača – Zvirovići. Je li to točno?

Objavljeni su natječaji za odabir izvođača i da se do kraja godine završi ta procdura oko početka izgradnje na toj dionici. Na žalost to je prekratka dionica da bi se govorilo o ozbiljnom početku izgradnje neke autoceste na jugu. Bitno je da sukladno novom Zakonu o cestama idemo k uspostavi Javnog poduzeća Autoceste. A s time će se stvoriti i pretpostavke da će se na ovim projektima moći intenzivnije raditi.

Bili ste jedan od autora ideje da autocesta na koridoru Vc kod Mostara ide zapadnim dijelom kroz zapadnu Hercegovinu. Sada postoje prijepori oko gradnje na aktualnoj trasi?!

Ne krijem da sam zagovarao i tražio da se temeljitije istraži varijanta da autocesta od Mostara prema jugu ide zapadnom stranom. Ti prijedlozi uopće nisu istraženi do kraja. No, ja sam legalist. Ova je odluka je donesena, trasa je prihvaćena i sada preostaje da se pokuša realizirati.

Većina građana su legalisti, no treba li čekati sljedećih 50 godina i gledati probleme koji sada izgledaju nepremostivi?

Na jugu, u zoni Mostara, treba pronaći rješenja koja su u kontekstu usvojenog rješenja trase autoceste. Problemi Blagaja, Počitelja, Bune, izvorišta Bošnjaci su poznati. S druge strane, izvođači projekta su proveli sva potrebna istraživanja, obavili javne rasprave, izradili studije. Sada po meni ne treba špekulirati o tome hoće li se trasa realizirati ili neće jer su je prihvatila službena tijela u BiH. Sada treba vidjeti kako će se Mostar povezati s tom trasom i kako će ostala rješenja na jugu BiH izgledati respektirajući tu trasu. Prije svega, treba dati odgovor oko povezivanja Mostara brzom cestom i riješiti obilaznicu Mostara.

Jesu li utemeljeni komentari da sadašnja zaobilaznica Mostara ne udovoljava prometnim standardima?

Tehnički je potpuno nedefinirana i ne daje odgovor na ono zbog čega se treba graditi. Suštinski je međutim važno da promet magistralnim cestama adekvatno izmjestimo kako bi ovaj Mostar i općine u zapadnoj Hercegovini bile povezane s autocestom na koridoru Vc, odnosno sa sustavom autocesta na jadransko-jonskom koridoru.

Postojala je i inicijativa o gradnji brze ceste. Županije su donijele odluku, no nije se dalje odmaklo.

Otišlo se dalje jer je u strategiju prometnog razvitka BiH i Federacije ušla brza cesta Mostar-Široki Brijeg-Grude s orijentacijom prema Splitu. Uz to, želim reći da je Uprava za ceste prije dvije godine naručila studiju oko izgradnje ceste Grude - Ljubuški. Istodobno prošle godine je naručena studija o gradnji ceste Mostar - Široki Brijeg – Grude. Svi ti dokumenti koji su urađeni nisu dali odgovor na temeljno pitanje kako prometno otvoriti i uvezati nekoliko općina u zapadnoj Hercegovini. Tim prije jer trasa autoceste na koridoru Vc obilazi to područje u cjelini. Objektivno imamo problem da dvije magistralne ceste kroz zapadnu Hercegovinu M6 i M-6.1 prometno potrošene ceste. Imamo 80 posto izgrađenosti oko njih i nigdje ne mogu prihvatiti promet iznad 60 kilometara na sat.

Znači nema govora o pretvaranju u druge kategorije cesta?!

Ne postoji mogućnost rekonstrukcije u ceste koje bi bile dio prometnog sustava za potrebe tranzita. Na potezu između te dvije ceste treba graditi razvojnu četverotračnu cestu koja bi rasteretila promet spomenutim cestama. I upravo treba razmišljati da se ta cesta gradi na potezu Mostar - Široki Brijeg - Grude. Istodobno, na području Hercegbosanske županije razmišljalo se o nastavku izgradnje autoceste koja bi od Banje Luke išla preko Jajca prema Splitu. S druge strane, preko Bugojna bi se povezala središnja Bosna. Na taj bi način omogućili bolje prometno povezivanje budući je prirodna orijentacija ljudi iz zapadne Hercegovine vezana za Mostar, Split i Zagreb.

Donesen je novi Zakon o cestama. Što donosi u praktičnome smislu?

Stupio je na snagu u trećem mjesecu ove godine i mi intenzivno radimo na provedbi toga zakona. Treba donijeti više podzakonskih akata kako bi se uredila broja pitanja kao što je i kategorizacija cesta budući sada imamo određene ceste koje imaju magistralni karakter, a dnevno preko njih prijeđe 500 vozila dok na drugim lokalnim cestama dnevno prijeđe 6.000 vozila.

HZMO poslao važnu obavijest umirovljenicima