Prema najavama meteorologa, ljeto će nam širom otvoriti svoja vrata i pozdraviti nas s visokih i do 35 Celzijevih stupnjeva. Kako nam je kazao Damir Šantić, dežurni meteorolog FHMZ-a, sljedeći dani bit će sunčani i vrući, te će svakim danom temperatura rasti za koji stupanj više. Tako će doći i do porasta jutarnjih temperatura koje bi mogle iznositi i 20 Celzijevih stupnjeva, a posebno će ugrijati od ponedjeljka i utorka kada se i u Bosni očekuju temperature do 32 Celzijeva stupnja. S obzirom da je zbog nadolazećih vrućina potreban povećan oprez, liječnik Mario Bunoza upozorava na moguće zdravstvene probleme kod kroničkih bolesnika i naglašava da je prevencija i više nego bitna u ovom sparnom ljetnom vremenu.
Izbjegavati fizičke napore
- Opreza nikad dosta. Vrućine su dosta opasne i zato je važno piti što više tekućine. Savjetovao bih barem litru i pol dnevno, a najbolja tekućina je naravno voda. Također bih naglasio da je najbolje jesti laganiju hranu, i što više sezonskog voća i povrća. Ako je moguće, dr. Bunoza naglašava, i da bi dobro bilo izbjegavati teške fizičke napore u najtoplijim dijelovima dana. Što se tiče hrane, stručnjaci naglašavaju potrebu za njenom što pažljivijom pripremom. Potrebno je paziti da hrana ne stoji dugo izvan hladnjaka i da se kupuju svježe i provjerene namirnice.
Najviše treba paziti kod pripreme mesa, riba i morskih plodova, ali i mliječnih proizvoda. Ljetne vrućine su savršene za kvarenje hrane i širenje viroza povezanih s hranom, prije svega salmonele i listerioze. Bakterije imaju sposobnost brzog razmnožavanja pod povoljnim uvjetima, a to su oni koji odgovaraju organizmu čovjeka i toplokrvnih životinja. U uvjetima ljetne topline vrlo često se postižu uvjeti okoline vrlo bliski onima koje bi ta bakterija imala u organizmu čovjeka. Ipak ne mora svaka zagađena hrana dovesti do bolesti u osobe koja ju pojede, nego samo ona u kojoj su se bakterije namnožile u dovoljnoj mjeri da izazovu bolest. Iako u većini slučajeva izaziva prolazne simptome te prođe samo od sebe, samo u Americi zbog trovanja hranom na liječenju završi 300.000, a umre 5000 ljudi na godinu, kaže poznati američki liječnik i televizijski voditelj dr. Oz. Zato je vrlo važno poznavati mjere prevencije i simptome te biti oprezan čak i ako je riječ o “običnu” trovanju. Osim mogućih trovanja, bitne su prevencije i od bolesti koje su dosad bile rijetke na našem području. Jedna od njih je mišja groznica, od koje strahuju građani Hrvatske. Stručnjaci upozoravaju da je ove godine veća količina hrane koja je dostupna i odgovara štakorima i zato je potreban povećan oprez. Način na koji se ljudi zaraze obično je udisanje prašine onečišćene izlučevinama zaraženih šumskih životinja ili unosom uzročnika u usta putem onečišćenih ruku, hrane i pića. Već sad mnogi zaključuju da bi ova godina mogla biti godina epidemije groznice, tim više što su se prvi slučajevi pojavili zimi u atipično godišnje doba za ovu zarazu koja se najčešće širi ljeti.
Potencijalna opasnost
Potencijalna opasnost ovoga ljeta je i lišmanioza opasna bolest tropskih i suptropskih područja koja se nedavno pojavila i u Dalmaciji. Prema riječima liječnika Bunoze, s obzirom na sličnost klime Dalmacije i juga Hercegovine, nije nemoguće da se lišmanioza pojavi, no dr. Bunoza smatra da prevelikog mjesta panici nema. - Klima je slična kao u Dalmaciji, tako da uvijek postoji mogućnost pojave takve bolesti i kod nas. Ipak, smatram da ne bi trebalo biti mjesta panici jer se takvo nešto kod nas rijetko javlja, kazao je dr. Bunoza. Kako god bilo, najvreliji mjeseci su pred vratima i stoga je oprez više nego potreban.
