Od podataka da u Bosni i Hercegovini od srčanih oboljenja umire 50 posto ljudi, te da je smrtnost od kardiovaskularnih bolesti trostruko povećana, još strašnije zvuči informacija da je i sve više mladih koji se suočavaju s akutnim infarktom miokarda.
Sarajevo i Mostar
Ovo je generalno postao najznačajniji problem kardiovaskularne patologije čovječanstva u visoko i srednje razvijenim zemljama svijeta u posljednjih 30 godina. Za bh. društvo je posebno značajan podatak do kojeg se došlo u istraživanju skupine mostarskih i sarajevskih liječnika, po kojem je svaki osmi oboljeli od infarkta mlađi od 49 godina. - Nesumnjiv je povećan procenat obolijevanja, odsutnosti s posla, invalidnosti i smrtnosti od ove teške bolesti. Ukoliko ovome dodamo napore vezane za medikamentozno liječenje, a u nekim fazama bolesti (nestabilna angina pektoris i akutni infarkt miokarda) i druge probleme, jasno je da akutni infarkt miokarda predstavlja ozbiljan problem za nacionalno zdravlje i ekonomiju srednje i visoko razvijenih zemalja svijeta, ističe se u istraživanju koje je predstavljeno na kongresu kardiologa i angiologa održanom u Sarajevu. U okviru svog istraživanja liječnici su u razdoblju od 2004. do 2009. godine promatrali broj oboljelih od akutnog infarkta na Klinici za unutarnje bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar. Ukupno je bilo 1.294 oboljelih svih životnih dobi i pola, a od toga je bilo 162 pacijenta (12,5 posto) mlađe životne dobi. Prisutna je i tendencija porasta broja oboljelih među mlađom populacijom, što je dodatni razlog za uzbunu. Stres se smatra jednim od glavnih preduvjeta za nastanak infarkta, posebno u današnje vrijeme.
Stres i veliki rizici
Zato je u Mostaru provedeno i istraživanje među prosvjetarima, koji su često uzor mladim generacijama. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi prisutnost stresa i lako mjerljivih rizikofaktora bitnih za nastanak kardiovaskularnih oboljenja. Rezultati su također zapanjujući. Ispostavilo se da su prosvjetni radnici u Mostaru, a sličja je situacija i u drugim gradovima u BiH, vrlo izloženi stresu. Čak 47,1 postoje preosjetljivih u osnovnim školama i 36,8 posto u srednjim školama. Razdražljivih prosvjetnih radnika je 13,2 posto razdražljivih u osnovnim i 17,2 posto u srednjim školama. Oko 14,7 posto ispitanika u osnovnim školama je odgovorilo da loše spava, a isti problem ima 19 posto njihovih kolega u srednjim školama. Promjena vremena izrazito utječe na 36,3 posto ispitanika osnovnih škola i 31 posto ispitanih u srednjim školama. Kod prosvjetnih radnika su prisutni i brojni drugi riziko-faktori. Tako je prekomjernu težinu imalo 17,2 posto ispitanika u osnovnim i 16,2 posto u srednjim školama Obujam struka preko 88 centimetara imalo je 32,3 posto anketiranih žena u osnovnim školama, dok je obujam struka preko 102 centimetra imalo 4,4 posto njihovih muških kolega. Obujam struka je bio povećan i kod 25,8 posto žena i 6,8 posto muškaraca u srednjim školama. Povećan krvni tlak, koji ne kontroliraju, imalo je 20,6 posto ispitanika u osnovnim i 27,6 posto ispitanih u srednjim školama.
Liječničke kontrole
Zaključak istraživača liječnika iz Mostara je da postoji prisutnost velikog broja riziko faktora kod prosvjetnih djelatnika u osnovnim i srednjim školama Mostara. U većini drugih gradova u BiH nije provedeno slično istraživanje, ali ne treba sumnjati u sličnost rezultata do kojih bi se došlo. Stres, debljina, nepravilna ishrana i neredovite liječničke kontrole, značajno povećavaju mogućnosti za akutni infarkt kod prosvjetnih djelatnika, ali i brojnih drugih profesija, kao što su biznismeni, novinari, pa i liječnici.
