Iz Europske banke za obnovu i razvoj upozoravaju da bi financijsko spašavanje Cipra moglo usporiti ekonomski rast država istočne Europe, piše Bloomberg.
Glavni ekonomist EBRD-a Jeromin Zettelmeyer je kazao da novi val nesigurnosti u europskoj ekonomskoj krizi može povećati financijske troškove banaka te to moglo potaknuti odljev "velikih depozita i financiranja fondova u zemljama sa slabijim bankama".
Države pumpale rast na jeftinim kreditima
Tvrdi kako su se države istočne Europe oslanjale na strani kapital, lakši pristup kreditima i izvozna tržišta kako bi potaknule rast BDP-a iznad 5 posto prije svjetske krize 2008. godine. Zbog ciparskog spašavanja, u kojem su međunarodni kreditori natjerali državu da oduzme novac velikim štedišama u zamjenu za 10 milijardi eura, moglo bi doći do slabijeg rasta u državama kao što su Italija i Španjolska, upozorava Zettlmeyer.
- To su vrlo velike i važne države. Ako se dogodi usporavanje u EU, to će sigurno utjecati na 29 istočnoeuropskih država gdje EBRD posuđuje novac - kazao je Zettlmeyer te dodao kako su rizici veći nego što su prije procjenjivali. EBRD-ova procjena je bila da će ekonomije istočne Europe ove godine rasti 3 posto, nakon što je u 2012. rast bio 2,6 posto.
Slovenija ima problema sa "lošim kreditima"
Zettlmeyer kaže da EU nije napravila dovoljno kako bi "velike štediše" uvjerila da se "ciparski model" neće ponoviti i u nekoj drugoj državi. Nakon što je Cipar morao tražiti pomoć, u financijskim krugovima se pojavila zabrinutost da će sljedeća zemlja koju će se spašavati morati biti Slovenija. - Bivša jugoslavenska država može izbjeći traženje pomoći, ako Vlada napravi pravu stvar - smatra Zettlmeyer te dodaje kako je slučaj Slovenije "vrlo različit" od Cipra zato što se oni toliko ne oslanjaju na "masovnost velikih depozita".
Glavni ekonomist dodaje da je slična situacija kao u Sloveniji i u drugim državama istočne Europe. Bloomberg piše da se Slovenija bori sa drugom recesijom od 2009. godine zbog povećanja Loših", odnosno nenaplativih, kredita u svojim bankama. "Banke kao Nova Ljubljanska Banka i Nova Kreditna Banka Maribor bore se sa lošim kreditima nakon propasti građevinarstva koje je donosilo rast prije krize", piše Bloomberg te dodaju da je oko 20 posto "loših kredita" u Sloveniji.
Nova slovenska premijerka Alenka Bratušek tvrdi kako će njezina Vlada učiniti sve kako bi izbjegli traženje pomoći od EU i MMF-a.
>>Povećava se jaz: Kriza podijelila Europu
>>Ciparski BDP bi u ovoj godini mogao pasti čak 13 posto!
Preuzeto sa www.vecernji.hr
