Prosječno u BiH oko 40 ljudi pogine svake godine na cestama zbog posljedica pospanosti. Ukupno oko 250.000 građana je pogođeno apnejom, prekidom disanja tijekom spavanja koji traje više od 10 sekundi. Posljedica toga je pad kisika, obično ispod 90 posto, što znači da je mozak najvećim dijelom tijekom noći u hipoksiji (stanje smanjene količine kisika u stanicama i tkivima). To je jučer istaknuto na okruglom stolu u Sarajevu.
- Veća je vjerojatnost do 12 puta za izazivanje prometnih nesreća kod osoba koje pate od apneičkog sindroma. Takve osobe izazovu oko 20 posto nesreća. Ljudi koji pate od apneje su mnogo opasniji vozači od onih s povećanom količinom alkohola u krvi - kazala je voditeljica Odjela za poremećaje u spavanju KCUS prim. dr. Dženana Šahović. EU od 2016. uvodi direktivu za profesionalne vozače koji će se morati testirati na apneju, inače neće moći koristiti vozila u profesionalne svrhe u zemljama EU.
- Normalne vrijednosti tijekom sna su do pet prekida disanja tijekom jednog sata, a rezultati pokazuju da se događa čak do 80 prekida disanja za vrijeme jednog sata.
Posljedice apneičkog sindroma su glasno hrkanje, nemiran san, veoma učestala kratka buđenja, uznemirenost spavača, česti odlasci u toalet, hodanje tijekom noći itd. Apneja potiče srčani udar za 30 posto, te moždani udar za 60 posto. To svakodnevno viđamo u bolnici, a poslije rata je primijećeno kako je ta granica moždanog udara vidno pomaknuta i da ljudi srednje i mlađe životne dobi često obolijevaju od moždanog udara - dodala je Šahović.
