Trenutačno se na Sudu BiH vodi sudski postupak u kojemu Naser Palislamović, kojega je prošle godine Prizivni odjela ovoga suda pravomoćno oslobodilo svih optužbi za terorizam, od države BiH zbog protupravnog lišenja slobode traži odštetu od 202.000 KM. Palislamovića je državni tužitelj Dubravko Čampara teretio zajedno s Harisom Čauševićem Oksom za teroristički napad na Policijsku postaju u Bugojnu, u kojem je poginuo policajac Tarik Ljubuškić, a ranjeno je više osoba. Tužitelj nije uspio dokazati njegovu krivnju pa je Palislamović tužio državu koja ga je više od tri godine držala u pritvoru.
Pravosudna praksa
Odvjetnik Rusmir Karkin kazao je za Faktor kako troškove za odvjetnike i nužnu obranu u ovakvim slučajevima snosi sud koji je nadležan za pretres, dok troškove odštete za neosnovani pritvor isplaćuje nadležno ministarstvo.
- Ukoliko se slučaj vodi u FBiH, naknadu za neosnovani pritvor snosi Ministarstvo pravosuđa ovog entiteta. Naknada iznosi oko 60 maraka po danu ležanja u pritvoru i takvi prijedlozi se sporazumno po automatizmu odobravaju. Ako je nadležan Sud BiH, onda se ta naknada isplaćuje iz državnog proračuna – pojasnio je Karkin, napominjući da ima još takvih zahtjeva.
Smjesa za bildere
Između ostalih, odštetu traži i "diler" koji je pritvoren zbog smjese za bildere. Seid Jašarević iz Zenice, koji je bio osumnjičen za kazneno djelo nedopuštenog prometa narkotičkim sredstvima i uhićen u spektakularnoj policijskoj akciji u Sarajevu, a potom oslobođen sumnje, traži naknadu štete koja mu je prouzročena pritvorom i zabranom kretanja izvan Zenice.
Jašarević je bio pod istragom Tužiteljstva BiH zbog sumnje da je zajedno s još jednom osobom pomogao pri distribuciji 10 kilograma heroina na crno tržište BiH, a za koju je vještačenjem utvrđeno da nije zaplijenjena droga, već smjesa koju koriste bilderi. Jašarevićev odvjetnik Mladen Veseljak potvrdio je da će njegov branjenik prvo od Ministarstva pravosuđa FBiH sporazumno tražiti naknadu za neposrednu štetu koja mu je načinjena. Pored toga, navodi Veseljak, tražit će i odštetu za duševnu bol, narušavanje ugleda, uvezivanje radnog staža i naknadu plaća za koje je Jašarević bio uskraćen za vrijeme provedeno u pritvoru i nakon što je zbog toga ostao bez posla. Postupak ostvarivanja prava na naknadu štete u slučaju neopravdane osude ili neosnovanog lišenja slobode ima dvije faze: u prvoj se želi postići sporazumno rješenje zahtjeva, a druga se pokreće tužbom sudu radi donošenja presude o naknadi štete. Pored neosnovanog pritvora, naknada se traži i zbog nekih drugih okolnosti koje su imale utjecaj na život pritvorenika.
- Naknadu štete ljudi traže i za duševnu bol. Poznato je da uvijek na prvim stranicama novina bude objavljeno da je netko pritvoren, a na zadnjim kada ga oslobode. I pod takvim pritiskom čovjeku se teško vratiti u svoju sredinu – zaključuje odvjetnik Veseljak. *
