Društvo ne poklanja dužnu pozornost ustanovama koje predstavljaju nadgradnju kulturne i druge ustanove. Crkva pa i njeni franjevci svojim upornim radom i nesebičnim zalaganjem bez obzira na materijalne pretpostavke, održavaju u životu tragove prošlosti.
Duhovno središte
Crkva Uznesenja BDM u Tolisi, smještena uz samostan u Tolisi, duhovno je i kulturno središte Hrvata bosanske Posavine. Aktualni i ponovno izabrani gvardijan toliškog samostana fra Marijan Živković potrudio se svojski da samostan i crkva dobiju novo ruho. Iznutra samostanski muzej plijeni svojim izgledom i vrijednim eksponatima, knjižnica s tisućama knjiga čuva zabilježenu povijest posavskoga kraja, ali i cijele BiH, a crkveno dvorište dobilo je u hortikulturnom smislu značajnu estetiku. Veliki posao sustavnog uređenja muzeja privodi se kraju pa smo tim povodom obišli samostan i gvardijana. -Želimo svjedočiti svijetu da su i prije nas ovdje ljudi živjeli, da su bile različite kulture i civilizacije, a to je ono što privlači ljude da se upoznaju s prostorom i vremenom vezanim uz bosansku Posavinu. Mnoge stvari trebaju osvijetliti. Imamo od prisutnosti franjevaca na ovom prostoru dosta tragova povijesti, ali još je puno toga u sjeni ili mraku tako da kroz ove aktivnosti što radimo mi fratri baveći se skupljanjem materijala, iskapanjem nalazišta na ovome prostoru, pokušavamo dati više svjetla o povijesti ovoga kraja naroda koji je ovdje živio, kazao je gvardijan fra Marijan Živković. Župi Tolisa danas pripadaju sela Tolisa, Donja Mahala, Matići, Kostrč i Ugljara. Osnovana je 1802. a danas broji oko 11.000 Hrvata. Prepoznatljiva je slika velike užurbanosti vjernika koji žure prema crkvi na Raščici u vrijeme misnih slavlja. -Imamo veliku i jako aktivnu živu crkvu. U prosjeku radnim danom do 400 osoba na misama, a nedjeljne mise i do 3500 ljudi, ističe gvardijan. Samostan u Tolisi svjedoči o životu na posavskim prostorima kroz povijesna razdoblja.
Opsežni radovi
Pri samom su kraju opsežni radovi sustavnog rasporeda svih eksponata u novom samostanskom muzeju. -Franjevci su uvijek sakupljali ono što je značajno za povijest i kulturu, osobito arheološki materijal koji se može naći na ovim našim prostorima. Posjedujemo vrijedne zbirke; povijesne, etnogrofraske, prirodoslovne, arheološke zbirke, značajni su izloženi predmeti koji svjedoče o prisutnosti Rimskog carska na ovim prostorima, numizmatička zbirka, etnografska zbirka s narodnim nošnjama posavskoga kraja, pojašnjava gvardijan.
