Fond za razvoj i zapošljavanje samo je od 2005. do 2010. godine dodijelio 1,4 milijarde kune kredita domaćim tvrtkama. Istražujući koje su to tvrtke dobile proračunski novac uz povoljne kamate, Večernji list otkriva da je riječ i o tvrtkama u vlasništvu hadezeovaca i o tvrtkama čiji su čelnici u posljednjih godinu dana uhićeni zbog malverzacija, ali i o tvrtkama iz rodnog kraja ravnatelja tog fonda!
Krediti zemljacima
Od 2005. do 2007. godine, kada je tim fondom, koji je Vlada lani ugasila i stavila pod okrilje Ministarstva gospodarstva, upravljao hadezeovac Andrija Popović iz Opuzena, čak 14 tvrtki iz Dubrovačko-neretvanske županije, uglavnom iz Metkovića i Opuzena, dobilo je kredite u ukupnoj vrijednosti od oko 50 milijuna kuna. Popović je posebice 2007. godine dijelio kredite, čini se, prema lokal-patriotskim kriterijima jer je te godine od 23 kreditirane tvrtke njih sedam bilo iz njegova kraja. Te godine nijedna druga županija nije imala toliku koncentraciju tvrtki kojima je Fond odobrio kredit.
Među tim tvrtkama posebno se ističu GP Obšivač iz Metkovića, koji je dobio šest milijuna kuna kredita, te Interšped iz Ploča, kojem je pripalo 20,5 milijuna kuna proračunskog novca. Novac Fondu, naime, osiguravan je iz državnog proračuna.
GP Obšivač u vlasništvu Zorana Obšivača metkovska je građevinska tvrtka koju se povezivalo s predsjednikom Sabora Lukom Bebićem kada je otkriveno da je upravo GP Obšivač kupio Bebićev stari stan u zagrebačkoj Petrinjskoj ulici, i to za više od 3000 eura po kvadratu, nakon što se Bebić preselio u veći na Ružičnjaku. Tada se u medijima nagađalo da je Obšivač toliko izdašno Bebiću platio stan kako bi mu navodno vratio za određene usluge.
Interšped iz Ploča, pak, strši među kreditiranima jer je, kako se pisalo, njegov direktor Neven Delić bio prijavljen zbog krivotvorenja isprava i prijevara u gospodarskom kriminalu, navodno je i bespravno gradio... On je, prema pisanju medija, 2002. godine u jednoj komercijalnoj banci podnio zahtjeva za kredit kako bi gradio apartmansko naselje, ali je navodno banci dostavio krivotvoreni vlasnički list zemljišta koje je htio staviti pod hipoteku kako bi dobio taj kredit.
Najveći kredit 2007. godine u iznosu od 28 milijuna kuna dobio je pak karlovački HS Produkt, čiji su vlasnici, inače poznati karlovački gospodarstvenici, bili uhićeni zbog afere Daimler, odnosno sumnjiči ih se za zloporabu položaja i ovlasti te pranje novca. Fond je u dva navrata; 2003. i 2004. godine kreditirao i BBS s oko 30 milijuna kuna, tvrtku u vlasništvu nedavno uhićene Barbare Bešenić, koju se sumnjiči da je iz Fonda za zaštitu okoliša izvlačila novac fiktivno prikazujući otkup PET ambalaže. Upravo je Fond prije nekog vremena zatražio stečaj BBS-a zbog 14 milijuna kuna duga, odnosno nenaplaćenog kredita
Popović je ravnatelj tog fonda bio od 2004. godine do kolovoza 2007. godine, kada ga je smijenio bivši premijer Ivo Sanader. U tom su razdoblju, a posebice 2005. i 2006. godine, kredite dobile i tvrtke u vlasništvu hadezeovaca. Tako je VAM-ingu iz Slavonskog Broda u vlasništvu oca i sina Zdravka i Danijela Sočkovića, bivšeg saborskog zastupnika HDZ-a i člana Mladeži te stranke, dodijeljeno 9,5 milijuna kuna kredita.
Banke odlučivale
PM Lignum u vlasništvu Pavla Miljavca, bivšeg HDZ-ova ministra obrane, dobio je pak 27 milijuna kuna kredita. Tvrtka Tofrado u vlasništvu Franje Lucića, HDZ-ova saborskog zastupnika i gradonačelnika Pleternice, od Fonda je dobila 7,6 milijuna kuna kredita, a Tvornica mreža i ambalaže u vlasništvu Darka Eškinje iz HDZ-a osam milijuna kuna. U 2008. godini, kada je Popovića u Fondu za razvoj i zapošljavanje naslijedio Varaždinac Damir Dobranić, kojeg se povezivalo s HDZ-ovim spin doktorom Ratkom Mačekom, među tvrtkama kapitalcima koje su dobile najveće iznose kredita opet se pojavljuju one u vlasništvu hadezeovaca. Iako je te godine gospodarska kriza zahvatila svijet, a u RH je još nismo priznavali, Fond je isplatio čak 310 milijuna kuna kredita.
Tako je 39 milijuna kuna dobila EKO-Slavonija iz Osijeka, u kojoj je jedan od osnivača hadezeovac Zoran Gobac, a 7,7 milijuna ponovno je dobio i PM Lignum Pavle Miljavca. Zanimljivo, te godine najveći kredit od 73 milijuna dobiva KIO Orahovica, a nedavno su uhićeni i bivši čelnici te tvrtke zbog sumnje u kriminal. Andrija Popović pak odgovara kako nije on taj koji je donosio odluke o tome koja će tvrtka dobiti kredit nego su banke koje su imale ugovor s Fondom nakon natječaja evaluirale zahtjeve za kredit te utvrđivale njihovu opravdanost.
– Te je zahtjeve uprava Fonda slala Upravnom odboru, koji su činila četvorica ministara i jedan saborski zastupnik. Predsjednik Upravnog odbora po funkciji je bio ministar financija, koji je i potpisivao odluke o kreditima – rekao je Popović.
Preuzeto sa www.vecernji.hr
