- Nema sumnje da je oporavak ekonomije u BiH počeo. Revidirali smo prognozu za gospodarski rast s -1.0% na 0,5%, što je ujedno i najveća revizija prognoze za gospodarski rast u regiji, rekao je UniCreditov glavni ekonomist za jugoistočnu Europu Goran Šaravanja povodom objavljivanja UniCreditove publikacije CEE Quarterly za treći kvartal 2010. godine.
Slaba domaća potražnja
- Međutim, ne možemo se oteti dojmu da je oporavak ekonomije limitiran na nekoliko sektora ekonomije i nekoliko izvozno orijentiranih poduzeća u tim sektorima. Naime, međugodišnji rast izvoza dobara od gotovo 30% u prva četiri ovogodišnja mjeseca većinom se odvija u sljedećim sektorima: proizvodnja čelika, aluminija, tekstila, kemikalija, namještaja i rudarstva. Istodobno, mnogi sektori bilježe značajne padove aktivnosti, poručuje Šaravanja. - Također, primjetno je kako uvoz stagnira, što upućuje na slabu domaću potražnju. Premda je bankarski sektor stabilan i visoko kapitaliziran i štednja napokon raste, rast kredita je minimalan.
Strana ulaganja u BiH
U sektoru kućanstava to sasvim sigurno odražava i manjak potražnje za kreditima. Gotovo nikakvi inflatorni pritisci (izuzev povećanja administrativnih cijena početkom godine) također upućuju na slabu domaću potražnju, rekao je Šaravanja. Spomenuti trendovi u robnoj razmjeni su motivirali korekciju prognoze deficita tekućeg računa platne bilance s 6,3 posto na samo 3,6 posto bruto domaćeg proizvoda ove godine. Ne očekujemo da će izvoz ponoviti ovogodišnje rezultate u 2011. ili 2012. – jer ovogodišnji rezultati odražavaju oporavak inozemne potražnje nakon znatnog pada krajem 2008. i tijekom dobrog dijela 2009. godine. Ipak, i u neku ruku još važnije, očekujemo da će iduće godine strana direktna ulaganja pokriti cijeli deficit tekućeg računa platne bilance. To implicira manju ovisnost ekonomije o inozemnom zaduživanju što je pozitivna vijest. - Ipak, oporavak ekonomije nije zajamčen, rekao je Šaravanja precizirajući da su rizici najveći u domeni fiskalne politike gdje je Međunarodni monetarni fond odgodio odobriti sljedeću tranšu sredstava iz aranžmana s BiH jer strukturne mjere – osobito u Federaciji BiH – vezane za reformu povlaštenih mirovina, reviziju prava na socijalnu pomoć i poduzimanje koraka da se dogovoreni proračunski limiti za plaće ne probiju, još uvijek nisu realizirane.
