Bosna i Hercegovina je u prvoj polovini ove godine zabilježila blagi ekonomski rast koji je prvenstveno rezultat naglog rasta izvoza i industrije, i to usprkos recesijama i stagnaciji glavnih bh. tržišta. Ovo je ocjena Direkcije za ekonomsko planiranje BiH, koja je ovih dana objavila novo izvješće o ekonomskim trendovima u zemlji.
- Električna energija je ovdje imala posebno važnu ulogu, prije svega, zbog obilnih padalina koje su dovele do naglog rasta proizvodnje u hidroelektranama i rasta izvoznih viškova. U isto vrijeme, domaća tražnja također skromno raste, i to usprkos smanjenju raspoloživog dohotka građana te skromnom doprinosu javne potrošnje, navodi se u izvješću. Međutim, ove ohrabrujuće pokazatelje treba uzeti s golemom dozom rezerve, jer i Direkcija zaključuje kako se visoke stope realnog rasta izvoza i uvoza od približno 15 posto čine previsokim, imajući u vidu kretanje izvozne i domaće tražnje. Osim struje, glavni izvozni aduti koji doprinose ipak pozitivnim rezultatima u ovoj godini su bazni metali, drvo, guma i plastika, dijelovi opreme, prehrambeni proizvodi, koža i farmaceutski proizvodi.
Kada su u pitanju ekonomski trendovi unutar zemlje, upozorava se da je realni pad isplaćenih naknada dostigao jedan posto, a da se istodobno bilježi i neznatan pad broja zaposlenih i visine plaća.
- U isto vrijeme, slabe ekonomske prilike u okruženju su dovele do realnog smanjenja, od preko 4 posto na godišnjoj razini, inozemnih novčanih priljeva građana, koji predstavljaju drugu najveću komponentu raspoloživog dohotka. Privatna potrošnja također nije našla financijsku potporu ni u bankarskim kreditima stanovništvu koji bilježe tek neznatan rast u prvom polugodištu. S druge strane, usprkos smanjenju realne mirovine od približno jedan posto, povećanje broja umirovljenika je, ipak, dovelo do realnog povećanja isplaćenih mirovina, ističe se u izvješću DEP-a.
Paradoksalno zvuči nakon svih ovih podataka i konstatacija, ali privatna potrošnja u BiH, ipak, raste. Istodobno, rastu i depoziti građana u bankama, što znači da građani sve više i štede, a sve manje se odlučuju na posuđivanje novca, odnosno zaduživanje u bankama.
Zahvaljujući javnim investicijama u cestovnu infrastrukturu, građevinski radovi u BiH ove godine bilježe rast vrijednosti od 6,9 posto. Ostali građevinski sektori uglavnom stagniraju, što znači, između ostalog, da građani vrlo malo novca ulažu u izgradnju novih kuća, stanova i drugih objekata.
