Grčka će kamatu na 110 milijarda eura koje su joj ostale države članice Eurozone stavile na raspolaganje kako bi se izvukla iz gliba plaćati postotni bod manje no što je to izvorno dogovoreno, suglasili su se šefovi država ili vlada 17 država članica EU koje su uvele zajedničku valutu euro. Kamata će tako umjesto pet iznositi četiri posto. Rok za otplatu duga istovremeno će joj se povećati s 3,5 na 7,5 godina. Grčka je prihvatila obvezu zauzvrat provesti brzu privatizaciju 50 milijarda eura državne imovine, kako bi prikupljenim novcem mogla vraćati dug i učvrstiti svoj novčarski sustav.
I Irska, kojoj je kamata na posudbu od 85 milijarda eura postotak viša no Grčkoj, također je zahtijevala njezino smanjenje, no odbila je prihvatiti uvjet – povećanje korpracijskoga poreza, sada najnižega u EU. Zbog toga se izvanredni summit eurozone oduljio do duboko u noć na subotu, ali ni novi irski premijer Enda Kenny, ni francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, za kojega je usklađeni korporacijski porez u Eurozoni jedan od temelja usklađene europske gospodarske politike, nisu popustili. Nastavak slijedi na redovnome proljetnome summitu EU27 sazvanome za 24. i 25. ovoga mjeseca.
Čelnici Eurozone suglasili su se da se stvarna sposobnost posuđivanja iz Europskoga fonda za novčarsku postojanost (EFSF), namijenjena spašavanju zemalja s teškoćama plaćanja, poveća s 250 na 440 milijarda eura, a da u Europskome ustroju za postojanost (EFM), trajnome fondu koji će od ljeta 2013. naslijediti EFSF, bude 500 milijarda eura. Na tu svotu, koju daju države članice Eurozone, još polovicu iznosa dodaje Međunarodni monetarni fond.
Preuzeto sa www.vecernji.hr
