Tri naroda u BiH imaju potpuno različite vizije budućnosti Bosne i Hercegovine, pokazuje to i posljednje istraživanje agencije Ipsos Puls i profesora Rolanda Kostića sa sveučilišta Uppsala u Švedskoj.
Srbima najprihvatljivije “uređenje” BiH predstavlja odcjepljenje Republike Srpske i njezino priključenje Srbiji. Takva opcija prihvatljiva je za čak 80 posto (s takvim rješenjem u potpunosti se slaže 53%, a uglavnom se slaže 28% ispitanih) bosanskohercegovačkih Srba. Srbima je donekle prihvatljivo još jedino uređenje s tri federalne jedinice, o čemu se pozitivno izjasnilo oko 60 posto ispitanih (33% se potpuno slaže s takvim rješenjem, a 28% se uglavnom slaže). Nasuprot tome, u krajevima BiH s bošnjačkom većinom prevladava potpora samo jednoj opciji administrativnog ustrojstva države. Više od 80 posto Bošnjaka (68% ispitanika u potpunosti, a 14% donekle) podržava ideju da se BiH treba urediti kao centralizirana država, bez županija i entiteta, dok se odbacuju druge opcije decentraliziranoga administrativnog uređenja. Konačno, u dijelovima BiH s većinskim hrvatskim stanovništvom više od 70 posto (53% u potpunosti, a 19% donekle) stanovnika slaže se s administrativnim uređenjem države na tri federalne jedinice. Zanimljivo je da u ovim dijelovima Bosne i Hercegovine niti jedna druga opcija, uključujući i mogućnost priključivanja Hrvatskoj, nema potporu ispitanika.
Istraživanje je provedeno na uzorku od 1500 ispitanika, po 500 ispitanika iz svakog od tri dijela Bosne i Hercegovine. Korišten je slučajni reprezentativni uzorak stanovnika triju dijelova države.
U usporedbi sa sličnim istraživanjem koje su Kostić i Ipsos Puls proveli 2005. godine, kristalizira se slika o relativno nepromjenjivim stavovima s trendom daljnjeg razilaženja među trima narodima. U istraživanju iz 2005. godine u većinskim srpskim dijelovima Bosne i Hercegovine 68 posto ispitanika je podržavalo odvajanje RS-a i njezino priključenje Srbiji, dok je taj postotak danas dosegnuo 80 posto. Istodobno, na prostru gdje su Bošnjaci većina dijelom je opala razina podrške centraliziranom uređenju države, s oko 93 posto na oko 80 posto. Među Hrvatima je porasla potpora uređenju BiH po modelu triju entiteta, s oko 52 posto potpore na sadašnjih više od 70 posto, a opala potpora centraliziranom uređenju države.
Trendovi nastavka razilaženja triju naroda u viziji uređenja zajedničke države mogu se vjerojatno objasniti i razilaženjima među političkim elitama, odnosno neuspjesima dosadašnjeg procesa pregovora o ustrojstvu središnje razine vlasti u BiH. Istraživanje etničke distancije među tri bosanskohercegovačka naroda pokazuje da u pozadini razlika u viziju budućnosti zajedničke države ne leži nužno međunacionalna mržnja, nego primarno različiti politički interesi. Naime, istraživanje etničke distancije jasno pokazuje da je većina ispitanika spremna živjeti skupa s drugim narodima u BiH. U dijelovima sa srpskom većinom 68% ispitanika nema ništa protiv da imaju Hrvata za bliskog prijatelja, a 62 posto bi prihvatilo da im je prijatelj Bošnjak. Kod ispitanika u dominantno bošnjačkim dijelovima države 89 posto bi prihvatilo Hrvata za bliskog prijatelja, dok bi 83 posto prihvatilo Srbina. Konačno, u većinskim hrvatskim dijelovima BiH 79% ispitanika prihvaća Bošnjaka za prijatelja, a 75 posto Srbina.
Sta je to mentitet?