Ako službena administracija EU-a u Bruxellesu u međuvremenu ne donese neki novi zakon, građani BiH koji imaju hrvatsko državljanstvo, ulaskom Hrvatske u zajedničku europsku obitelj, uživat će ista ona prava koja imaju građani Zagreba. Splita ili Rijeke...
Mogućnost zapošljavanja
Schengensku granicu, koja bude postavljena na granici s BiH, bh. Hrvati s hrvatskom putovnicom trebali bi prolaziti ulaznim trakom iznad kojeg stoji veliki natpis ‘za građane EU-a’. Na popisu beneficija koje bi Hrvati iz BiH s hrvatskom putovnicom i državljanstvom mogli uživati nalazi se puno fleksibilniji pronalazak zapošljavanja u nekoj od zemalja članica EU-a. Imat će i pravo da konkuriraju na radno mjesto u nekom od brojnih tijela EU-a, ukoliko ispunjavaju potrebne stručne kvalifikacije. Iako je izjavama da bi se novim ustavom trebalo pronaći i rješenje za pitanje dvojnog državljanstva Hrvata koji žive u BiH, kojima bi ta država trebala postati domovina, izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku Hannes Swoboda plašio Hrvate iz BiH da će, unatoč državljanstvu, ulaskom Hrvatske u EU biti Hrvati drugog reda, saborski zastupnici s liste za dijasporu tvrde da to nije točno. “Ulazak Hrvatske u EU”, tvrdi saborski zastupnik Dragan Vukić, “može samo pomoći Hrvatima u BiH, ali i državi BiH kroz različite segmente. On ističe da države članice EU-a, posve autonomno, odlučuju tko su njihovi državljani, a samim time i državljani EU-a. Ova zakonska klauzula ugrađena je u Ugovor o utemeljenju Europske unije.
Državljanstvo nije upitno
Mjerodavnost nacionalnog zakonodavstva država članica potvrđuje i Deklaracija o državljanstvu, koja propisuje da državljanstvo pojedinca uređuje isključivo nacionalni propis države članice. To vrijedi i u situaciji kada pojedinac ima dvostruko državljanstvo bilo države članice ili države nečlanice EU-a. Europski sud pravde u slučaju ‘Micheletti i drugi’ odlučio je da “zakonodavstvo država članica ne smije ograničiti učinak dodjele državljanstva druge države članice postavljanjem dodatnih uvjeta za priznavanje tog državljanstva pri uživanju temeljnih sloboda zajamčenih Ugovorom o osnivanju EU-a”. Voditeljica Zajedničkog tehničkog ureda za IPA prekogranični program RH-BiH pri Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva RH Normela Radoš tvrdi da je prekogranična suradnja s BiH dobra i da će biti još bolja kad RH bude članica EU-a. Uz konstataciju da ulazak RH u EU može samo pomoći BiH, Amela Alihodžić, pomoćnica direktora Direkcije za europske integracije u sektoru za usklađivanje pravnog sustava BiH s acquisom, napominje da će u praktičnom smislu jedna od implikacija ulaska RH u Uniju biti promjena trgovinskih odnosa u regiji u smislu bescarinskog režima trgovine u okviru CEFTA sporazuma koji će za Hrvatsku tada prestati vrijediti. BiH i ostale zemlje regije izvan Unije logično mogu očekivati pojačanu ekspanziju regionalne trgovine.
Jača kontrola granice
Glas Hrvatske u institucijama EU-a postat će jak i ravnopravan ostalim članicama od čega BiH može imati i izravne i neizravne koristi. Učinci stjecanja punopravnog članstva RH u EU nastupit će u području kontrola granica; pitanjima graničnih inspekcijskih prelaza (BIP-ova); pitanjima uvoza i izvoza u RH; carinskoj kontroli; kretanju radnika; dvojnom prebivalištu između BiH i RH i studiranju državljana BiH u RH. Pretpostavlja se da su implikacije priključenja Hrvatske EU-u u odnosu na BiH moguće i u drugim oblastima. “Primjera radi, u procesu usklađivanja zakonodavstva BiH s odredbama acquisa bit će veoma značajno korištenje iskustava RH u tom segmentu, imajući u vidu činjenicu da će to biti država članica EU-a s „najsvježijim“ iskustvom kada se radi o preuzimanju acquisa“, ističu iz DEI-a.
