Hrvati, nemojte se plašiti Bruxellesa. Hrvatska može mnogo dobiti, ali i dati Europskoj uniji. Stepinac je uzor za sve ne samo za Hrvate, rekao je Benedikt XVI. u zrakoplovu 
odgovarajući na pitanja novinara. Od tri pitanja, dva je postavio novinar Večernjeg lista. Jedno se odnosilo na određeni skepticizam koji postoji u Hrvatskoj prema Europskoj uniji, a drugo na lik kardinala Stepinca.

Prvo pitanje papi je u ime svih novinara u avionu postavio šef ureda za tisak Svete Stolice otac Federico Lombardi – o vezama između Svete Stolice i Hrvatske, odnosno može li se govoriti o posebnim vatikansko-hrvatskim odnosima te o značenju ovog pastoralnog putovanja.

– Osobno sam bio već dva puta u Hrvatskoj. Prvi put na sprovodu moga prethodnika na čelu Kongregacije za nauk vjere hrvatskog kardinala Franje Šepera, koji je bio i moj veliki prijatelj. Bili smo zajedno u vatikanskim komisijama, tako da sam mogao spoznati njegovu dobrotu, inteligenciju i njegovu radost. Preko njega sam mogao upoznati Hrvatsku, dao mi je ideju o Hrvatskoj, jer je on bio veliki Hrvat i veliki Europljanin – rekao je papa. Nastavio je kako je još jednom bio u Hrvatskoj i spoznao u susretu s ljudima veliko milosrđe hrvatskog naroda koje je slično onome “koje imaju ljudi u mojoj Bavarskoj”. Benedikt XVI. je rekao da je upoznao tisućljetnu katoličku povijest hrvatskog naroda i bio je vrlo zadovoljan što je mogao “vidjeti inkarnaciju vjere, jedne vjere koja živi u srcima, gdje nadnaravno postaje prirodno, a prirodno je osvijetljeno nadnaravnim.

Bogatstvo različitosti

– Tako sam mogao vidjeti kako je Hrvatska, sa svojom tisućljetnom katoličkom poviješću, uvijek bila bliska Svetoj Stolici. Mogao sam, dakle, konstatirati da na tom tlu postoji jako duboka plodnost u vjeri, u želji da se služi Boga za čovjeka. Postoji kršćanski humanizam i pravo katoličanstvo, u smislu otvorenosti prema svima što mijenjaju svijet prema volji Stvaratelja – rekao je papa. Te su njegove riječi, nevjerojatno dirljive, pune ljubavi prema jednom narodu, nešto što se vrlo rijetko čuje.

Sljedeće pitanje sam imao čast postaviti, a otac Lombardi me predstavio kao dugogodišnjeg novinara i suradnika Svete Stolice, jedinog hrvatskog novinara u papinu avionu. Već takvo predstavljanje papi, a bio sam mu na korak, odnosno na prvom sjedalu do Benedikta XVI. koji je stajao okrenut prema novinarima kako bi ga svi mogli vidjeti i snimiti.

Pitao sam ga: Hrvatska bi se uskoro trebala pridružiti 27-orici u EU, ali u hrvatskom narodu porastao je euroskepticizam. Možete li ohrabriti Hrvate kako bi gledali prema Europi ne samo u ekonomskoj perspektivi, već i kulturnoj i s obzirom na kršćanske vrijednosti?

Benedikt XVI. je odgovorio: – Mislim da većina Hrvata s velikom radošću dočekuje ujedinjenje s Europom jer je riječ o narodu koji je u temelju europski. Kardinali Kuharić i Bozanić govorili su mi: Mi nismo Balkan, mi smo Europa. Hrvatski narod je europski i proživljavao je europsku povijest i zbog toga je logično, pravedno i potrebno da uđe u EU. Držim kako u tome smislu osjećaj koji prevladava u hrvatskom narodu je onaj – sreće, premda je razumljiv i određeni skepticizam kad jedan brojčano nevelik narod ulazi u već stvorenu Europu. Tada se može shvatiti da možda postoji strah od prejakog centralističkog birokratizma, od jedne racionalističke kulture koja ne vodi dovoljno računa o bogatstvu povijesne različitosti. Misija Hrvatske koja ulazi u EU može biti ona obnove jedinstva u različitosti. Europski identitet je identitet koji nalazi svoje bogatstvo u različitostima kultura koje konvergiraju u istoj kršćanskoj kulturi, u velikim kršćanskim vrijednostima. Ulazak Hrvatske može osnažiti, protiv apstraktnog racionalizma, bogatstvo naših kultura.

Papa je potom ohrabrio Hrvate riječima: – Proces ulaska u EU je recipročan u davanju i dobivanju. I Hrvatska nudi nešto sa svojom poviješću, sa svojim ljudskim i ekonomskim sposobnostima, te prima nešto time što širi svoje vidike i to ne samo ekonomske već i kulturne i duhovne.

Pitao sam dalje: Mnogi Hrvati su se nadali da će prilikom vašeg pohoda doći do kanonizacije blaženog kardinala Stepinca. Koja je danas važnost njegova lika?

Hoće li biti kanoniziran

Benedikt XVI. je rekao kako je kardinal Stepinac “bio i veliki pastir i veliki kršćanin, čovjek primjernog humanizma čija je sudbina bila živjeti pod dvjema diktaturama, različitima ali uvijek protiv čovjeka i borio se protiv obje. Prvo protiv ustaškog režima, koji se činio da ispunjava želje o autonomiji i neovisnosti, ali zapravo je to bila lažna autonomija jer je bila instrumentalizirana od Hitlera i za njegov račun. Kardinal Stepinac je to vrlo dobro shvatio i branio je pravo čovječanstvo protiv tog režima time što je branio Srbe, Židove, Rome. Zatim je bila suprotna diktatura komunizma, gdje se ponovno morao boriti za vjeru, za prisutnost Boga u svijetu, za pravi humanizam koji ovisi o prisutnosti Boga. Tako je njegova sudbina bila da se bori protiv dva različita i suprotstavljena režima i upravo ta odluka da se bori protiv duha vremena za pravi humanizam, koji proizlazi iz kršćanske vjere, velik je primjer ne samo za Hrvate, već za sve nas.

Papa Nijemac je bio i vrlo jasan u osudi NDH, koja je bila u Hitlerovoj službi, premda je prvotno zavarala hrvatski narod i njegovu težnju za neovisnošću. Stepinac u borbi protiv dva režima je primjerom ne samo za Hrvate, već i za sve, a to znači da bi mogao biti i kanoniziran.

Ova kovanica prodaje se i za 35.000 eura. Imate li ju?