Inozemni ulagači su tijekom 2011. godine u Bosnu i Hercegovinu uložili 313 milijuna eura, dok su u istom razdoblju u Hrvatsku i Srbiju uložili milijarde, odnosno i više nego trostruko.
Manje novca sa Zapada
Za razliku od ranijeg razdoblja, kada je u BiH uglavnom stizao kapital sa Zapada - iz Slovenije, Austrije, Njemačke, prema podacima Agencije za promociju stranih ulaganja, u BiH je u prvih devet mjeseci prošle godine najviše investirano iz Rusije – 70 milijuna eura. Slijedi Srbija s 52 milijuna. Austrija s 33,5 milijuna je na trećem mjestu, a zatim Slovenija, Nizozemska, Njemačka i Turska.
- Strane investicije u BiH mogle su biti znatno veće, ali to se nije dogodilo zbog političke nestabilnosti u zemlji - smatra ekonomski analitičar prof. dr Vjekoslav Domljan. Političku nestabilnosti u BiH prof. Domljan ilustrira činjenicom da su u posljednje tri godine institucije u BiH na privremenom financiranju.
Prema studiji Svjetske banke, od ukupno 22 grada u jugoistočnoj Europi koja su uključena u istraživanje, najlošiji uvjeti za investitore su u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru. Elementi koji ukupni investicijski proizvod BiH čine najlošijim u regiji su visoka fiskalna i parafiskalna opterećenja, spor povrat PDV-a, spor proces izdavanja građevinskih dozvola, presporo pravosuđe… Na primjer, sud u Mostaru sporove rješava za četiri godine, kao i sudovi u Kabulu, a u Zrenjaninu, u Srbiji, u roku od 10 mjeseci kao u Sjedinjenim Državama. Istodobno ambijent za strane investicije u Hrvatskoj i Srbiji u odnosu na BiH je puno bolji.
Koncept razvijen u SAD-u
- Hrvatska se uključila u proces investicijskog certificiranja regija. Radi se o konceptu razvijenom u SAD-u koji se provodi u Hrvatskoj. Bit tog koncepta je da se inozemnim ulagačima sve informacije, koje su im potrebne, osiguraju u najkraćem roku, na jednom mjestu. S druge strane, Srbija ima najniže poreze, a daje i konkretne poticaje stranim investitorima - kaže Domljan. Glasnogovornica Agencije za promociju stranih ulaganja u BiH Jasmina Halilović kaže kako je Agencija u stalnom kontaktu s inoulagačima kako bi čula njihove primjedbe, ali Agencija nema mandat donositi i mijenjati zakone i propise. To je u nadležnosti vlasti, a one bi morale poboljšati političko, ekonomsko i pravno ozračje.
