Nepunih pola godine nakon preuzimanja vlasti, federalna Vlada suočava se s brojnim izazovima. Dok mnogi još osporavaju njezin legalitet, mnogo je i onih koji traže da Vlada riješi njihove probleme. Kako se entitetska Vlada nosi s tim izazovima, prigovorima, optužbama i očekivanjima, za Večernji list govori premijer Nermin Nikšić.
Vaša Vlada će uskoro napuniti pola godine. Kako biste ocijenili njezin dosadašnji rad, koji je opterećen i polemikama o njezinoj legalnosti?
Mi imamo jednu poziciju koju je vrlo teško racionalno objasniti. Imali smo izbore i određene rezultate, temeljem kojih stranke nastoje konstituirati vlast. Ovdje se javljaju dvostruku parametri, jer Niko Lozančić iz HDZ-a BiH kaže da na državnoj razini oni koji prikupe 22 glasa u državnom parlamentu trebaju formirati vlast. Međutim, osporavaju nama pravo da na isti način formiramo vlast na federalnoj razini. Ovdje se izborni rezultat uvažava ovisno o tome tko ga promatra iz kojeg kuta. Može se dogoditi već na sljedećim izborima da rezultati izbora budu drugačiji, pa da onda netko drugi kaže ne može se bez nas formirati vlast, jer smo mi osvojili najviše glasova u svojoj općini, županiji ili narodu. Ustav je takav kakav jest i treba znati da ovo nisu bili izbori po narodima, već opći izbori na način kako to reguliraju postojeći propisi. Ne osporavamo pravo HDZ-u da tvrdi to što tvrdi. Oni su ostvarili respektabilan izborni rezultat, ali mi se kao stranka, SDP, nismo s njima mogli dogovoriti o programu i vlast je formirana tako kako je formirana. Ovoj vladi i meni kao premijeru lakše je raditi nego mojim prethodnicima. Mi radimo kao tim i oko svega se dogovaramo i nismo imali odluke oko koje nismo bili jednoglasni. To je ambijent u kojem moji prethodnici nisu imali priliku raditi. Ja znam da postoje županije i stranke koje ističu da ne priznaju ovu vlast. No, mi priznajemo sve građane Federacije i borit ćemo se za njih bez obzira tko su i s kojeg područja dolaze.
Koliko Vam činjenica da većina Hrvata ne prihvaća ovu vlast otežava poziciju?
Zbog takvog stanja mi češće dolazimo u situaciju da opreznije donosimo odluke, pazeći da svojim postupcima ne izazovemo negativne reakcije ili pogrešno tumačenje. Ja doista nisam opterećen time i svoj posao nastojim raditi tako da i kada nemamo izgrađen politički stav i kada treba improvizirati stvari, nastupam tako što biram ono za što smatram da je pošteno i pravedno. Drugim riječima, vodim se onom da ono što ne bih htio da meni rade drugi, ja ne radim njima. Također, izbjegavam obećavati ono što nije realno i što ne mogu ispuniti. Taj pristup se do sada pokazao potpuno opravdanim.
Izvan Sarajeva postoji mišljenje kako aktualna federalna vlast nastoji centralizirati Federaciju. Ima li istine u takvim tvrdnjama?
Mnogo je paušalnih ocjena koje se mogu dolaziti i čiji je cilj zapravo diskreditirati nešto što se radi. Ima situacija o kojima se može govoriti.
Prije nekoliko dana sam primio predstavnike sindikata iz Posavske županije i indikativno je da je to jedina županija gdje po zakonu o pripadnosti javnih prihoda već dvije godine imamo pad u prikupljanju prihoda. To je dovoljan znak da se provjeri što je s koeficijentima javnih prihoda koji pripadaju ovoj županiji. Dao sam nalog Ministarstvu financija da razmotri cijelu situaciju i eventualno pokrenemo proceduru za izmjenu zakona, jer je očito da je tu napravljena neka greška. Kada imamo argumentirane slučajeve, Vlada će sigurno ozbiljno reagirati. S druge strane, Sarajevo je glavni grad BiH i logično je da su ovdje prihodi znatno veći nego u drugim dijelovima zemlje. Međutim, ova vlada nije donijela niti jednu odluku kojom bi centralizirala prihode u Sarajevu u odnosu na ostale dijelove FBiH. Sa zadovoljstvom mogu najaviti da investicijski ciklus kreće od Hercegovine, gdje ćemo početkom idućeg mjeseca potpisati ugovor i krenuti s izgradnjom autoceste od granice prema sjeveru.
Tu je bilo dosta prigovora da su poslove na izgradnji autoceste dobile, uvjetno kazano, bošnjačke tvrtke?
Ja ne dijelim poduzeća na bošnjačka i hrvatska. Taj posao je na javnom tenderu dobio konzorcij tri kompanije. Ja sam prije nekoliko dana imao sastanak s direktorom „Heringa“ iz Širokog Brijega koji gradi dionicu prema Kaknju. Meni je važno da sve dionice rade domaće kompanije i meni je „Hering“ domaći isto koliko je i „Hidrogradnja“ ili neka druga kompanija iz Sarajeva. Uostalom, ne vjerujem da će konzorcij u Hercegovini za podizvođače birati tvrtke iz Sarajeva, već lokalnu operativu i radnike.
U Hercegovini i drugim većinski hrvatskim područjima postoji percepcija i strah da im se federalna Vlada osvećuje i da će svetiti zbog svega što se događalo oko uspostave vlasti. Postoje li odluke ili planovi Vlade kojima možete opovrgnuti takve navode?
Nemam apsolutno nikakav razlog da se bilo kome svetim zbog bilo čega. Nitko ne može sa sigurnošću tvrditi tko je za koga glasovao na izborima i vlast mora voditi računa o svim građanima. Ja želim uvjeriti sve građane i sve županijske vlade da ih mi gledamo na isti način i žestoko ćemo se boriti za njihove interese.
Vrlo je važno stvoriti ambijent u kojem je potpuno nevažno koja je stranka na vlasti, već da imamo propise koji će se jednako primjenjivati u svim dijelovima Federacije. Politiziraju se i naši potezi, kada, primjerice, zbog povećanja cijene električne energije uvodimo subvencije za socijalno ugrožene potrošače. Cijena struje za korisnike Elektroprivrede HZ HB povećana je još ranije, a mi smo nakon odluke da se poveća i cijena za korisnike Elektroprivrede BiH odlučili subvencionirati korisnike obiju elektroprivreda, jer nismo željeli dijeliti građane Federacije. Pojavili su se komentari zašto smo tek sada uveli subvencije i za korisnike EP-a HZ HB. Mi smo to mogli uraditi samo sada kada smo i donosili odluku o subvenciji, a zašto to netko nije uradio prije, kada je povećana cijena struje za korisnike EP-a HZ HB, nije pitanje za ovu vladu,
Usprkos Vašem zalaganju za stručnost nedvojbeno je da je prvih pola godine rada Vlade obilježila sječa kadrova i postavljanje u nadzorne odbore stranački odanih ljudi, među kojima su i oni, najblaže kazano, dvojbene stručnosti?
Može se to pitanje promatrati i iz tog kuta, ali pri tome ne treba zaboraviti da su i oni koji su bili prije ovih kadrova također postavljani na isti način.
Da, ali to ne može biti opravdanje za ovakvo ponašanje?
Slažem se, ali svaka vlada želi tamo gdje će provoditi određeni program imati ljude koji će surađivati s Vladom. Stoga je logično da su oni i bliski vladi.
Tim ljudima koji su došli treba dati šansu i uopće ne sumnjam da neki od njih neće moći odgovoriti svom zadatku. Naivno bi bilo tvrditi da su svi koji su postavljeni vrhunski stručnjaci, ali vjerujte da će oni koji ne zadovolje biti smijenjeni, bez obzira na stranačku pripadnost. Uostalom, neki ljudi koji su bili postavljeni za vršitelje dužnosti nisu opravdali povjerenje i oni neće ostati na pozicijama.
Strahujete li od socijalnih nemira ove jeseni. Veliko je nezadovoljstvo među poljoprivrednicima, radnicima, umirovljenicima?
Ta tenzija je u Federaciji prisutna već godinama. Pri kraju svake proračunske godine u pitanje dolazi servisiranje obveza i povećava se pritisak javnosti. Realna je opasnost da to eskalira i ove jeseni, ali ja se nadam da ćemo svojim potezima pokazati svim tim grupacijama da radimo sve što možemo i u njihovu interesu. Oni najranjiviji će biti zadnji na kojima ćemo štedjeti.
Koliko rad Vlade otežava to što u vladajućoj koaliciji imate dvije male hrvatske stranke, vrlo ograničenog utjecaja?
Na rad Vlade to ne ostavlja nikakva traga i svi ministri iz tih stranaka vrlo predano rade svoj posao. Druga je stvar što bi nama kao Vladi mnogo lakše bilo raditi da imamo veću parlamentarnu većinu od postojeće.
Unutar vladajuće koalicije je problematiziran rad ministra Zukana Heleza i aktivnosti na reviziji branitelja. Može li to biti kamen spoticanja u radu Vlade?
Ne vjerujem. Mi smo na sjednici Vlade imali informaciju o do sada izvršenoj reviziji i usvojili smo jednoglasno zaključke. To pitanje se mnogo politizira.
Ako smo svi az reviziju, trebamo je raditi kvalitetno i tako da one koji su uvedeni u pravo nelegalno budu izbrisani. Sada se svelo na priču oko toga je li više Hrvata ili Bošnjaka među onima koji će ostati bez prava. Mene zanima samo tko je legalan, a tko nije. Ja neću razmatrati stvari na toj razini, ali čisto radi informacije dat ću vam podatak da je do sada od ukupnog broja izvedenih iz prava više od 65 posto pripadnika Armije BiH. Mi smo čak razmišljali na Vladi da proglasimo amnestiju i da se oni koji su nelegalno stekli braniteljska prava sami prijave. Sve su to kaznena djela i mi još ništa ne poduzimamo da sankcioniramo ljude koji su nelegalno primali naknade proteklih godina.
Što planirate kao prioritete Vlade u sljedećem razdoblju. Čime ćete se najviše baviti?
Najvažnija je svakako borba za svako radno mjesto i zbog toga je jako važno da se investicijski ciklus otvori i proširi. No, moramo za to stvoriti preduvjete, jer kada bi se sada pojavio investitor i donio sav novac potreban za izgradnju cijelog koridora Vc, mi bismo mogli izgraditi 44 kilometra, budući da za toliko imamo urađeno projektnu dokumentaciju. Situacija je takva i mi imamo namjeru završiti tih 44 projektiranih kilometara autoceste, uraditi projektnu dokumentaciju za ostatak koridora i otvoriti neka nova gradilišta. Cilj nam je do kraja mandata završiti i sarajevsku zaobilaznicu, koja se gradi nedopustivo dugo. Možemo lamentirati na tome je li tih šezdesetak kilometara za tri godine malo, ali stanje je takvo, jer do sada nisu obavljene pripreme za više. Što se tiče svih tih silnih priča o elektroenergetskim objektima, treba znati da nemamo još niti jedan potpuno dovršen projekt i kada bi se sutra pojavio neki investitor nemamo mu što ponuditi. Znate da je poništen jedan tender za vjetroelektrane, jer ni osnovna dokumentacija nije bila pripremljena. Usto, uvjeti su u tenderu bili postavljeni tako da se niti jedna domaća kompanija nije mogla prijaviti ni za najjednostavnije poslove. To moramo promijeniti.
Otežava li Vaš rad to što još uvijek nemamo uspostavljeno Vijeće ministara i vlast na državnoj razini?
Situacija s Vijećem ministara najviše otežava odnose s Europskom unijom i međunarodnim institucijama. Procedure su takve da svaki kreditni i drugi aranžman mora proći kroz državne institucije. Neuspostavom vlasti šalje se i jedna loša poruka potencijalnim investitorima da je ovdje nesigurno ulagati. Ipak, moram kazati da imamo veliko zanimanje ulagača iz inozemstva koji skoro svakodnevno komuniciraju s nama.
Frustrira li Vas činjenica da BiH sve više zaostaje na putu prema Europskoj uniji?
Naravno. Ne vidim nikakvu razliku između nas i ostatka Europe kada je u pitanju kultura, obrazovanje, sposobnost naših ljudi. Mi smo i u prošlom sustavu bili skloni preuveličavanju, pa tako i sada preuveličavamo ljubav prema narodu, vjeri i slično.
Za mene je najveća ljubav prema svom narodu kada mu osigurate da ima od čega živjeti. Nažalost, mi se ovdje još uvijek dijelimo oko nacionalnih i vjerskih pitanja. Kada uhvatite nekog kriminalca, prvo se gleda je li Bošnjak ili je Hrvat, pa tek onda što je uradio. Te naše frustracije su neprihvatljive za EU i logično je da nas ne žele prihvatiti dok sami sebe ne promijenimo. Stvaranjem ambijenta u kojem će ljudi živjeti od svog rada, uklonit ćemo i frustracije koje nas trenutačno opterećuju.
Danas je veliki islamski blagdan Bajram. Kako ga dočekujete i obilježavate?
Moja majka je bila vjernica koja je sve nas okupljala na taj blagdan i to je bio jedan poseban doživljaj za sve nas. Otkako je ona umrla, sve je nekako drukčije. Mi ćemo se obiteljski ponovno okupiti, ali nakon njezine smrti Bajram mi više nije isti.
