Ekonomisti nastoje razjasniti što će biti uzrok sumraka eurozone - prekomjerni proračunski izdaci ili smanjenje tih izdataka, iako investitori, izgleda, već ocjenjuju da su obje varijante \"pogubne\" i očekuju raspad tog monetarnog bloka i nove bankrote.
Eurozona se podijelila na dva tabora. Jedan dio ekonomista i političara, uglavnom iz sjevernih bogatih članica eurozone i međunarodnih organizacija, pokušavaju naći nove argumente kako bi dokazali neophodnost nastavljanja stroge proračunske štednje.
Suprotan tabor, čije se članstvo i geografska raznovrsnost neumoljivo povećavaju, uvjeren je da su ispunjavanje zahtjeva Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Europske unije za \"zatezanje remena\" gurnuli eurozonu u tako duboku krizu, objavljeno je Internet stranici Finmarket.ru.
Prva grupa ukazuje da bez smanjenja troškova ne može biti ni smanjenja dugova, a time ni stabilnog razvoja, dok oponenti s gnjevom postavljaju pitanje kako se mogu smanjiti dugovi ako slabi ekonomija koja je ostala bez proračunske potpore.
Investitori, koji su ranije listom podržavali pristalice financijske discipline, sada već nisu uvjereni ni u što. Grčku, izmučenu proračunskim kresanjima, već su precrtali na listi članica eurozone. Da će ta zemlja napustiti euro već ove godine uvjereno je 57 posto od 1.253 investitora, analitičara i trgovaca koje je anketirala agencija Blumberg, dok 80 posto njih smatra da će Portugal ili Španjolska poći stopama Grčke, pri čemu dopuštaju bankrot jedne od njih.
Investitori također i dalje ne vjeruju ni onima koji ne žele štediti i ukazuju da su obveznice Francuske prestale privlačiti kupce poslije pobjede Hollandea, protivnika stroge štednje, na nedavnim predsjedničkim izborima.
