Nestanak Frane Kvesića iz Širokog Brijega, potraga za njim u okolici Jajca u kojoj nije bilo dovoljne policijske podrške, propusti u radu dijela policije, zašto su potrebne izmjene Zakona o MUP-u FBiH, tko snosi odgovornost za propuste, kako se mogao dogoditi teroristički napad u Sarajevu... teme su o kojima smo razgovarali s aktualnim ministrom MUP-a Federacije BiH Predragom Kurtešom.
Kako je moguće da se u slučaju nestanka Antonije Bilić podignu na noge policije u trima državama, a da su nestalog Franu Kvesića danima tražili samo obitelj i prijatelji?
Prije svega, kao čovjek, želim izraziti svoje duboko suosjećanje s obitelji gospodina Kvesića i iskreno žaljenje zbog svega što su prošli i još uvijek prolaze. Konkretan događaj, mislim na nestanak gospodina Kvesića, u smislu nadležnosti pripada tužiteljstvu, odnosno MUP-u SBŽ-a. Sve što je policija poduzimala i što poduzima u vezi s ovim događajem, radi po nalogu tužitelja koji je nadležan za vođenje svake, samim tim i ove istrage. Planiranje angažiranja policijskih snaga, kako u smislu broja policijskih službenika potrebnih za rješavanje konkretnog slučaja, tako i tehnike neophodne da se posao uradi do kraja, definitivno zavisi od procjena policijskih službenika koji rukovode ovom aktivnošću.
Je li policija trebala angažirati ronioce, a ne da to čini obitelj nestalog Kvesića, ima li propusta policije u ovom slučaju?
Sutradan po prijavljenom nestanku kontaktirao sam vršitelja dužnosti policijskog ravnatelja SBŽ-a, koji me je izvijestio da je policija odmah po dobivanju prijave o nestanku, po nalogu tužitelja, pristupila vršenju neophodnih provjera. Tom prilikom mi je rečeno da je vrlo brzo zaključeno da pretraživanje određenog dijela korita rijeke Vrbas predstavlja prioritet i da ta činjenica predstavlja problem, s obzirom na to da MUP SBŽ-a u svom sastavu nema ronioce. Rečeno mi je i da je obitelj nestale osobe, privatno, angažirala ronioce iz ronilačkog kluba s područja Banjaluke, ali da je potrebno da se u pretragu uključe i policijski ronioci. Na moj izravan upit je li zatraženo angažiranje ronilaca Specijalne policijske postrojbe Federalnog ministarstva unutarnjih poslova, odgovoreno mi je da je taj zahtjev prema Federalnoj upravi policije, s njihove strane, upućen toga dana, znači sutradan po prijavi nestanka gospodina Kvesića. Odobravanje tog zahtjeva i upućivanje, u ovom slučaju, ronilaca na izvršenje zadatka, u isključivoj je nadležnosti ravnatelja Federalne uprave policije, koji Upravom rukovodi samostalno i kao takav je, i u ovom slučaju, potpuno autonoman u donošenju odluka. Ja, s njegove strane, nisam službeno obaviješten o tome kakvu je odluku donio, odnosno kako je postupljeno po zahtjevu.
Ravnatelj Federalne uprave policije je proteklih dana dao svoje viđenje i “izjave” u svezi s nestankom Kvesića? Kako to komentirate?
Bio sam u prilici u Vašem listu pročitati izjavu koju je ravnatelj Federalne uprave policije dao povodom novinarskog pitanja o mogućnosti angažiranja ronilaca ove elitne policijske postrojbe na potrazi za nestalim Kvesićem. Ja sam kao građanin, dugogodišnji policajac i danas ministar MUP-a FBiH zatečen, iznenađen i razočaran time. Onako kako je prenesena, ona predstavlja nedopustiv primjer neprofesionalnog i, što je još gore, neprimjerenog ponašanja u odnosu na, prije svih, članove obitelji gospodina Kvesića, ali i javnosti uopće. Osobno, ne vidim niti jedan razlog da se ronioci ne angažiraju, jer obveza je policije da u svakom trenutku i u svakoj situaciji bude na raspolaganju i u funkciji građana. U vezi s konkretnim slučajem, poduzeo sam određene korake i inicijative prema Federalnom stožeru civilne zaštite i očekujem pozitivan ishod istih. Ja ću, kao ministar, zatražiti potpuno izvješće o svemu što je vezano za dosadašnji ukupni angažman policije u predmetu potrage za nestalim Kvesićem, nakon čega ću poduzeti sve što je u mojoj nadležnosti da se svi eventualni propusti detektiraju, a oni koji su za njih odgovorni sankcioniraju po zakonu, o čemu će javnost biti obaviještena.
Što treba mijenjati u zakonima koji reguliraju organizaciju i rad policijskih tijela u FBiH?
Zakon o unutarnjim poslovima je najznačajniji, nosivi zakonski propis za oblast unutarnjih poslova. Sukladno ustavnom ustrojstvu FBiH, svaka županija donosi svoj, autohtoni, zakon o unutarnjim poslovima – znači deset zakona, plus još jedan za razinu FBiH. Županijski ministri unutarnjih poslova su se tijekom proteklih nekoliko mjeseci dogovorili i usuglasili da usklade principe na kojima ovi zakoni počivaju, i ja sam sa svoje strane dao punu potporu toj inicijativi, ne miješajući se u meritum zakonskih rješenja na razini županija. Što se tiče Zakona o unutarnjim poslovima FBiH, već nekoliko mjeseci traje kampanja u kojoj se, potpuno neragumentirano, usuđujem se reći, tendenciozno i lažno javnosti plasiraju dvije osnovne teze – prva, kako se „novim“ zakonom želi oduzeti operativna neovisnost i financijska samostalnost Federalnoj upravi policije, čime će se policija staviti pod izravan utjecaj politike, i druga – sve aktivnosti oko donošenja “novog” zakona aktualni ministar provodi u tajnosti, bez konzultacija s onima kojih se taj zakon najviše tiče, odnosno policijom. U svezi s prvom tezom, citirat ću Vam dva članka Nacrta zakona o unutarnjim poslovima FBiH: članak 33. - “Operativne poslove policije Uprava policije obavlja samostalno’’, i članak 12. - “Uprava policije ima status proračunskoga korisnika unutar proračunskog razdjela Federalnog ministarstva”. Druga teza ne stoji iz prostog razloga što “novi” zakon o unutarnjim poslovima FBiH jednostavno ne postoji.
Je li zakon došao na Vladu, jesu li obavljene konzultacije, dobio potporu... Ima li što sporno?
Na temelju plana rada MUP-a FBiH 2009. kojim je predviđeno donošenje novog zakona o unutarnjim poslovima FBiH, tijekom čitave te godine su predstavnici Ministarstva, Federalne uprave policije (FUP), Povjerenstva za sigurnost Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, Neovisnog odbora, Ureda za pritužbe javnosti, OHR-a, EUPM-a i ICITAP-a radili na usuglašavanju teksta tog zakona, da bi usuglašeni tekst 9. prosinca 2009. bio dostavljen tadašnjem sazivu Vlade FBiH u formi nacrta. Do danas on se nije našao na dnevnom redu Vlade. Zbog čega – pitanje je za prethodne političke i policijske strukture. Početkom svibnja ove godine, na traženje ravnatelja FUP-a, održana su dva sastanka na kojima su predstavnici FMUP-a i FUP-a, još jednom prošli kroz kompletan tekst nacrta i potvrdili da u njemu nema ništa sporno. U konzultaciji sa stručnim službama izvršili smo određene dopune, u skladu s mišljenjima danim od federalnih ministarstava pravosuđa i financija, također 2009. Donošenje ovog zakona će ići u redovitu proceduru - dva čitanja i javna rasprava, tako da će svaki članak biti podvrgnut rigoroznom demokratskom preispitivanju, ne samo Vlade i obaju domova Parlamenta, već i nevladina sektora, odnosno najšire javnosti. Znači, u redovitu proceduru će biti stavljen prijedlog propisa koji je prethodno usuglašen, a nikako neki novi zakon.
Je li se umiješala politika, kako Vam se spočitava, ili javnost ne razumije što se zakonom želi izmijeniti?
Očito je da je kampanjom koju sam prethodno spomenuo javnost pomalo zbunjena. Ministar unutarnjih poslova je jedini ovlašteni predlagač zakona iz oblasti unutarnjih poslova, a ja sam preuzeo tu odgovornost i stojim iza svake riječi u ovom nacrtu. Nekome, možda, smeta što se nisam upuštao u javne polemike, ili što nisam dopustio da usuglašeni nacrt zakona prekrajaju oni koji za to nisu ovlašteni. Ukoliko Vlada ili Parlament, u demokratskoj proceduri donošenja zakona, zaključe da se njime zaista želi FUP-u oduzeti operativna neovisnost ili financijska samostalnost, moja odgovornost je neupitna i ja ću prihvatiti konzekvencije koje iz toga proistječu. Kako bismo otklonili sve dvojbe o tome je li Nacrt zakona o unutarnjim poslovima FBiH u skladu s normama europskog zakonodavstva, ja sam ga, prije nego na Vladu FBiH, dostavio Venecijanskoj komisiji koja će o njemu dati pravno mišljenje, a FMUP će to mišljenje u potpunosti ispoštovati. Ovo zakonsko rješenje inzistira na valorizaciji rezultata. Kako policija dolazi do tog rezultata, osim u kontekstu da se zakon ne smije prekršiti, a ovlasti prekoračiti – nije moj posao i ja u to nemam namjeru i neću ulaziti. I još nešto – u Ministarstvu kojim ja rukovodim, ili ako hoćete dok ja njim budem rukovodio, samo će se ministar smjeti baviti politikom. Nitko drugi, uključujući i ravnatelja FUP-a - neće, jer to Ustav i zakoni ne dopuštaju. Ravnatelj policije će planirati kako s ulice skloniti što više kriminalaca i rukovoditi policajcima koji trebaju realizirati te planove. Onda kada to ocijeni potrebnim, preko ministra će od Vlade tražiti sve ono što policiji još treba da bi se građanima FBiH osigurao maksimum osobne i imovinske sigurnosti, i uvijek će dobiti najviše od mogućeg. To je njegov posao u koji se nitko neće miješati, ali ništa preko ili više od toga. Samo neka svatko radi svoj posao.
Zašto je visoki predstavnik Valentin Inzko poslao pismo u kojem stoji kako misli da izmjene Zakona o MUP-u nisu dobre, jer se politika miješa u policiju?
Nije samo on, slično pismo je napisao i dostavio i gospodin Sorensen. Naši prijatelji iz međunarodne zajednice će, svakako, imati priliku iskazati svoj stav, preporuku, primjedbu ili kritiku u vezi s ovim zakonskim rješenjem, što će biti pozorno razmotreno i uvaženo, ali ovaj zakon će se donijeti kroz institucije FBiH, što sam, veoma jasno i precizno, naglasio u izravnim kontaktima s njima.
Postoje mišljenja da će se izmjenama Zakona o MUP-u ukinuti ovlasti županijama, a centralizirati moć u Sarajevu. Možete li to razjasniti?
Svaka županija ima svoj ustav, svoju vladu. Nikakve ingerencije Federalno ministarstvo unutarnjih poslova po pitanju donošenja tih zakona nema. Niti ima utjecaja, niti može biti kreator tih zakona.
Nedavno se dogodio teroristički napad. U slučaju Jašarević bilo je niz propusta. Tko bi trebao odgovarati i tko će to procijeniti?
Kad se nešto dogodi, poput slučaja Jašarević, napada na policiju u Bugojnu ili nestanka Kvesića, onda dođemo do situacije da pitamo ima li itko kome odgovarati. Važeći zakon nedovoljno jasno precizira način valorizacije rezultata i odgovornost za iste. Zato ga i želimo promijeniti. Svaka čast Neovisnom odboru. Njegova pozicija je neupitna i u novom zakonskom rješenju, s tim da se predlaže izmjena u kontekstu odabira kandidata za poziciju ravnatelja Federalne uprave policije na način da Neovisni odbor odabere tri ili više najbolje rangiranih kandidata, taj popis dostavi ministru, a onda Vlada FBiH među njima odabere najboljeg. Ovo rješenje smatram i demokratičnijim i boljim od postojećeg po kojem Neovisni odbor bira samo jednog kandidata koji onda, kao takav, mora biti izabran. Morate priznati da to nema smisla. I zato imamo ovakve posljedice i ponašanje pojedinih komesara i ravnatelja policije. Oni trebaju i moraju biti potpuno samostalni u operativnom radu i nitko im se ne smije miješati u posao, niti smije biti sekunde primjese politike. Ali tako isto, kad se završi taj zadatak, kad se planovi realiziraju, oni nekome moraju položiti račune. Moraju odgovarati ministru za svoj rad ili nerad. Ministar će odgovarati Vladi, Vlada Parlamentu, a on građanima od kojih je izabran. To se zove “civilna kontrola nad radom policije”, što je europska stečevina, standard i praksa, tako da ne vidim ni jedan razlog da je i mi ne baštinimo. Na kraju, upravo ovako je koncipirano zakonsko rješenje čijom primjenom se imenuju čelni ljudi policijskih i drugih sigurnosnih agencija na državnoj razini.
Mislite li da upravo treba jačati tu civilnu kontrolu nad radom policije?
Interes javnosti, kada je u pitanju osobna i imovinska sigurnost građana, mora biti u fokusu zakonodavne i izvršne vlasti na svim razinama. Zakonodavna vlast je dužna spoznati, uvažiti i artikulirati taj interes te osigurati preduvjete za njegovu realizaciju kroz nova, odnosno poboljšana zakonska rješenja koja reguliraju oblast unutarnjih poslova. Zadatak izvršne vlasti je da primjenom tih rješenja i inzistiranjem na rezultatima, permanentno jača civilnu kontrolu nad radom policije i osigura da se interes javnosti uvaži kao ključni element prilikom planiranja i realizacije policijskih aktivnosti od policijskih profesionalaca koji, u okviru struke, trebaju i moraju biti lišeni bilo čijeg utjecaja ili pritiska.
Kakva je trenutačna sigurnosna situacija u FBiH, posebno imajući u vidu zadnji teroristički napad na američko Veleposlanstvo?
Opća sigurnosna situacija na području FBiH, gledano statistički, može se ocijeniti kao zadovoljavajuća. Evidentno je, također, da je percepcija javnosti o stanju sigurnosti na cjelokupnom području FBiH značajno lošija od realne slike stanja sigurnosti koja proistječe iz policijskih statistika. Ovakvoj percepciji, odnosno jačanju osjećaja nesigurnosti kod građana, bitno su doprinijeli događaji koji su u posljednjih nekoliko mjeseci, opravdano, uznemirili javnost, prije svega teroristički napad na Veleposlanstvo SAD-a u Sarajevu, sukobi navijača u Mostaru i Sarajevu, paljenje šest vozila za jednu noć u Mostaru, napad na predsjednika FBiH i sl. Potpuno je jasno da će se unutar ukupnog sigurnosnog sustava u FBiH, posebno kada se govori o policijskim snagama, morati uložiti daleko više napora na jačanju konekcije s javnošću, pridobivanju povjerenja javnosti u policiju i ono što ona čini na zaštiti osobne i imovinske sigurnosti svakog građanina.
Hoćemo li moći u budućnosti reći da će policija u cijeloj BiH biti u službi građana, jedinstvena u tome da svima isto pristupi i pomogne?
Ako hoćemo ići naprijed, ako hoćemo biti članica europske zajednice država, nema alternative. Policija mora biti policija BiH. Nema problema hoće li ona biti iz jednog ili drugog entiteta, ali te policije moraju surađivati. Bez suradnje, pravodobnih informacija, protoka informacija, razmjene podataka na vrijeme i suradnje, ne možemo naprijed. Nema više čuvanja i skrivanja informacija jer nas je opametio 11. rujna 2001. Mislim da policija iz regije, Europe mora biti svakog dana u kontaktu, a kamoli da dvije entitetske policije ne budu u stalnom kontaktu. Ja nemam problema, ja sam za suradnju sa svima. Želim biti u funkciji građana i potpuno otvoren. Ja ću služiti i Hrvatima, i Bošnjacima i Srbima i ostalima. Drukčije niti mogu niti znam.
U posljednje vrijeme u središtu pozornosti je suđenje Zijadu Turkoviću i njegovoj skupini. Nazvani su “zločinačka organizacija”. Je li se podzemlje u posljednje vrijeme ipak smirilo ili primirilo?
Kriminal je društvena pojava koju nije moguće iskorijeniti, ali je zadatak društva, policije posebno, da se bori protiv njega i svede ga na podnošljivu mjeru. U FBiH na godišnjoj razini se evidentira oko 20 tisuća kaznenih djela. Nešto oko polovice tog broja se odnosi na kaznena djela prijavljena na području Sarajevske županije. Postotak rasvijetljenosti tih kaznenih djela je, u prosjeku, između 55 i 60 posto, što je dobar, čak vrlo dobar rezultat. Može li bolje? Može svakako. Posebno u segmentu prevencije i stavljanju interesa građana u prioritet prilikom planiranja i realizacije policijskih aktivnosti. Tehnička opremljenost policijskih snaga je, općenito, zadovoljavajuća, ali se i na tom planu može i treba postići više. Kroz suđenje organiziranoj kriminalnoj skupini koju spominjete, izlazi na vidjelo sve što su oni radili. Radi se o izuzetno teškim, u nekim slučajevima i monstruoznim kaznenim djelima. Je li policija takvo ponašanje i djelovanje ove, ali i nekih drugih kriminalnih skupina trebala uočiti, zaustaviti i spriječiti ranije, teško je reći, ali ja se ipak usuđujem reći da jest.
Intervju
Istražit ćemo zašto ronioci FUP-a ne traže Kvesića
Bude li ikakvih propusta u slučaju potrage za nestalim Kvesićem, tražit ću i sankcije
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.