Željka Majstorovića, čovjek je koji je, možda, najhumanija i najbezazlenija pojava na domaćim TV ekranima, na kojima se inače smjenjuju političari, instant glazbene zvijezde i turske sapunice. Željko Majstorović, klimatolog ima znanje koje život znači i zato svi pojačavamo ton kada se ovaj tihi, pametni i skromni čovjek pojavi. Trenutačno obavlja dužnost pomoćnika direktora Federalnog meteorološkog zavoda. No, ni na toj dužnosti Željko nema mira, već se i dalje bavi istraživanjima vezanim uz klimu i klimatske promjene, kako u Sarajevu tako i u cijeloj BiH. Iako je veći dio života posvetio raznim istraživanjima, Željko je aktivan u ekološkim udrugama i planinari.
Klimatski uvjeti i studije
Iz njegova životopisa može se pročitati da je rođen u Sisku, na što Željko onako šeretski kroz smijeh kaže, kako se to dogodilo slučajno, kod bake. “Stjecajem okolnosti, moja majka je te 1949. otišla u posjet svojima u Sisak za Prvi svibnja, dobila trudove i eto ja sam se rodio. Dakle, u Sisku sam se rodio, a u Sarajevu odrastao, školovao... Živjeli smo na Mejtašu, gdje sam pohađao Osnovnu školu S.S. Kranjčević, današnji KŠC, a nakon preseljenja na Grbavicu logično je bilo nastaviti gimnaziju. Pohađao sam III. sarajevsku gimnaziju, nakon toga upisao Studij fizike. Svoj životni put započeo sam kao profesor fizike u srednjoj školi, a nakon dogovora s glasovitim profesorom Girtom prešao sam na Institut za fiziku. U laboratoriju za fiziku metala bavio sam se istraživanjem metala i metalnih legura. Uz to radili smo na projektima za Energoinvestove institute. Polovinom osamdesetih godina nastupila je kriza, a po običaju to uvijek pogađa znanost, nas četvorica koji smo radili u laboratoriju razišli smo se i svatko je krenuo svojim putem. Ja sam se tada zaposlio u Hidrometeorološkom zavodu, i evo već 27 godina sam tu. Dakako, u Zavodu smo se bavili također istraživanjima, ali koja su bila vezana uz klimu. Pojedine studije i danas negdje kupe prašinu, a prema rezultatima istraživanja koja smo tada radili, precizirano je gdje se zbog klimatskih uvjeta u Sarajevu može graditi, a gdje ne. Međutim, danas niču objekti u gradu upravo na onim mjestima za koja je dokazano da se zbog klime na njima ne bi smjelo graditi. Kako sam tada započeo s istraživanjima vezanim uz klimu, evo to radim do danas, osim malog prekida tijekom posljednjeg rata”, kaže on.
Neke tvrdnje su pretjerane
Željko je do sada objavio više od četrdeset studija vezanih uz procjenu i utjecaj klime na područjima na kojima bi se trebalo graditi, konkretno i na koridoru Vc, te isto tako i povratnu procjenu, kako će gradnja utjecati na klimu. “Sve zavisi o kakvom je objektu riječ”, kaže Željko. Kada je u pitanju klima i klimatske promjene u BiH, i na tom polju Majstorović je objavio oko tridesetak stručnih radova. Posljednjih godina je kao stručnjak sudjelovao na izradi dva nacionalna izvješća o klimatskim promjenama u BiH, koji se koriste za podatke u UN-u, a što je uređeno konvencijom o klimatskim promjenama. Nedavno su njemački stručnjaci objavili informaciju prema kojoj je Balkan najviše zahvaćen klimatskim promjenama kada su u pitanju ekstremi. S takvom tvrdnjom se ne slaže u potpunosti naš sugovornik. “Malo je pretjerana ta tvrdnja, s obzirom da kod nas nema ni uragana ni tornada. U prilog tomu govori i podatak kako kod nas veoma malo ljudi gine od meteoroloških nepogoda. Eventualno u pet-šest godina se dogodi da netko pogine od groma. S druge strane, štete u svijetu nastale vremenskim nepogodama mjere se u stotinama milijuna dolara, a u prosjeku godišnje gine 10 tisuća ljudi unatoč mjerama koje se poduzimaju. Dakle, kod nas toga nema, klima je relativno povoljna i živimo u jednom lijepom ambijentu. Što se tiče naših nacionalnih izvješća o klimi, povećanje srednje temperature za posljednjih sto godina iznosi 0,8 do 0,9 Celzijevih stupnjeva. Dakle, na prvi pogled to nije mnogo, jer primjerice razlika u srednjoj temperaturi između Sarajeva i Mostara je samo 5 stupnjeva. Uzrok klimatskih promjena je prvenstveno uzrokovan učinkom staklenika, odnosno povećanja koncentracije plinova. Sve više toplote ostaje na zemlji, a malo se izrači u kosmos, što znači da ne postoji ravnoteža, a sve to utječe na povećanje srednje temperature...
Povećana promjenjivost vremena
Kod nas se može govoriti o povećanoj promjenjivosti vremena. Sve su žešće promjene vremena koje za sad više utječu na biometeorološku situaciju, a ljudi to itekako osjećaju na svom zdravlju. To se posebno osjeti kada su u pitanju veće oscilacije temperatura, koje su kod nas evidentne”, naglašava Majstorović. “Mi na klimatske promjene ne možemo utjecati, jer smo mala zemlja, ali moramo se prilagođavati kroz bolju prognozu vremena i na vrijeme obavještavati javnost o svim promjenama, što i činimo”, kaže Željko. Na naš upit može li komentirati svakodnevne informacije vezane uz navodni smak svijeta koji bi se trebao dogoditi 21. prosinca, naš sugovornik se slatko nasmijao. “Maje su to predviđale prije mnogo godina. Mi smo sada neka razvijena civilizacija, pa ima li tog famoznog čovjeka koji može danas reći što će se dogoditi 2100. Znači, ako su to Maje učinile prije toliko godina, ne vidim zašto smo mi nesposobniji od njih. Jednostavno, takve prognoze spadaju u senzacionalističke vijesti, a što tiče znanosti nema uporišta. Dakle, nema nikakvog smaka svijeta, mirno spavajte”, kroz smijeh nam je na kraju kazao Željko Majstorović, poznati bh. klimatolog.
