Posljednjih deset godina štednja građana u Bosni i Hercegovini povećana je 28 puta. Tako je sa 220 milijuna maraka, koliko je iznosila u osiguranim bankama 2001. godine, porasla na 6,16 milijardu, koliko iznosi danas. Stagnacija je zabilježena u posljednjem kvartalu 2008. godine, kada je za 30 dana iz banaka povučeno oko 800 milijuna maraka depozita. Slična situacija zabilježena je i prošle godine.
Čuvanje u čarapama
Strah bankara, nakon dramatičnog pada privatnih depozita zabilježen krajem protekle godine kada je znatan dio građana BiH, strahujući od recesije, povukao štedne depozite iz komercijalnih banaka sklanjajući ih i “trpajući u čarape”, pokazao se bezrazložnim. Osim štete u bankama, građani su izgubili prilično značajnu zaradu od kamata zbog prijevremenog raskida štednih ugovora.
Ozbiljna alternativa privatnoj štednji u BiH uopće i ne postoji, budući da još uvijek nisu razvijeni neki od elementarnih instituta modernog tržišta kapitala, poput korporativnih i državnih obveznica, koje u državama razvijenog kapitalizma najviše privlače privatne ulagače. U nedostatku atraktivnijih mogućnosti, građani u BiH primorani su višak novca staviti na štednju.
Zato nije ni čudo što je trend rasta posebice nastavljen i ove godine. Tako su tijekom posljednjih dvanaest mjeseci, od listopada prošle do istog mjeseca ove godine, građani BiH uvećali štedne depozite u komercijalnim bankama za 750 milijuna maraka. Bankari zadovoljno trljaju ruke, vjerujući kako je snažan rast privatnih štednih depozita dokaz da su građani BiH vratili povjerenje u ovdašnje komercijalne banke. Otkrili su također kako je štednja u komercijalnim bankama još uvijek jedini način „ulaganja“ viška privatnog novca.
Različito od regije
U državama regije državne obveznice najčešće se emitiraju zbog financiranja deficita tekuće likvidnosti proračuna. Državni zapisi se najčešće emitiraju u pojedinačnim emisijama, pravilnim razmacima, svakih sedam ili četrnaest dana, s rokom dospijeća od 3, 6 ili više mjeseci i s kamatom koja je u pravilu za 1 do 2 posto viša od kamate komercijalnih banaka. - Na ovaj način većina zapadnih država već desetljećima financira izgradnju kapitalnih infrastrukturnih objekata.
Nije slučajno da je unatoč teškoj godini došlo do povećanja depozita, prvenstveno štednje građana. Upravni odbor Agencije za osiguranje depozita BiH je 1. travnja donio odluku o povećanju limita osiguranog iznosa s 20.000 na 35.000 maraka, izjavio je direktor Agencije za osiguranje depozita BiH Josip Nevjestić.
