Samo u slučaju da se do kraja godine postigne dogovor o uspostavi državne vlasti moglo bi se očekivati otvaranje ozbiljnije rasprave oko ustavnih preinaka najprije na temelju presude “Sejdić - Finci”, a onda i sve glasnijeg zagovaranja teritorijalne rekonstrukcije Federacije. Prvi test spremnosti za takvo što bit će predstojeći ustavni kolokvij njemačke Zaklade Konrad Adenauer ‘Je li Ustav BiH sukladan s EU’, koji će se sljedećeg tjedna, 26. do 29. studenoga, održavati u talijanskom gradu Cadenabbiji.

Dolazak su potvrdili predsjednici svih šest stranaka koje sudjeluju oko uspostave vlasti, čelnici HDZ-a BiH Dragan Čović i HDZ-a 1990. Božo Ljubić, SNSD-a Milorad Dodik, SDS-a Mladen Bosić, SDA Sulejman Tihić i SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija. Na ovome skupu sudjelovat će direktor Službe za vanjske poslove Europske unije Miroslav Lajčak, ali i posebni predstavnik EU u BiH Peter Sorensen, kao i više zastupnika Europskog parlamenta. Neslužbeno se spominje i mogućnost sudjelovanja predstavnika američke administracije što bi dodatno uozbiljilo ovo okupljanje.

Kako su naveli iz Zaklade Konrad Adenauer, svake godine iz institucija EU vlastima BiH stižu opomene zbog neispunjavanja uvjeta iz procesa stabilizacije i pridruživanja, ali i neprovođenja presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić - Finci”, što će i biti glavna tema ustavnog kolokvija. Kako se doznaje, hrvatska će strana predstaviti sveobuhvatni prijedlog ustavne rekonstrukcije vezane uz presudu iz Strasbourga. Hrvatski predstavnici tvrde da u BiH nije samo povrijeđeno pravo predstavnika manjinskih naroda u procesu biranja i odlučivanja, nego i najmanjeg hrvatskog naroda što se posebno pokazalo nakon posljednjih općih izbora, u čemu se slaže i član bh.

Predsjedništva Nebojša Radmanović. Sada se nude rješenja koja bi zaštitila i prava Hrvata u procesu biranja predstavnika od člana bh. Predsjedništva do Doma naroda. Pri tome su razrađena dva prijedloga načina biranja izaslanika za domove naroda kako bi se izbjeglo da bošnjačke stranke i županije u kojima živi manje od 10% Hrvata biraju više predstavnika toga naroda nego županije u kojima živi ukupno 90 posto Hrvata.

Europski gigant na koljenima. Direktor dao ostavku dan nakon zahtjeva za stečaj, a evo kako je sve krenulo po zlu