Koridor Vc je za BiH doslovno “put u Europu”, ali je potrebna politička volja da bi se postigao dogovor koji bi omogućio da se osiguraju prijeko potrebna tehnička, administrativna i financijska sredstva, čime bi se pokazalo da BiH ima kapacitete za provedbu ne samo ovog projekta, nego i cijelog niza projekata i mjera koje čine proces europskih integracija. Ovo su neke od poruka koje su na brifingu za predstavnike medija u Sarajevu uputili eksperti Izaslanstva EU-a u BiH, naglasivši da koridor ne podrazumijeva samo cestu ili autocestu, nego sve vidove transporta.
Uvjet za ulaganja
Koridor Vc je dio koridora V koji povezuje ukrajinsku prijestolnicu Kijev s Jadranskim morem. Ovaj koridor se od Budimpešte grana na tri strane, prema Veneciji, Rijeci i Pločama. Sve su to razlozi zbog čega je Europska unija predana pružanju pomoći izgradnji autoceste i željezničke mreže na koridoru Vc, jer to nije samo u interesu BiH nego i same EU. Međutim, iz Izaslanstva EU-a upozoravaju da koridor sam po sebi ne donosi blagostanje, ali da daje BiH osnovne uvjete za privlačenje investicija da se na taj način ostvari blagostanje na teritoriju BiH koje gravitira koridoru. U pitanju je pojas širok oko 40 kilometara na kojem živi više od 50 posto stanovništva BiH, a koje s više od 60 posto sudjeluje u stvaranju bruto društvenog proizvoda. Koridor može omogućiti kvalitetniji i brži pristup gospodarskim resursima i povećati tranzit ljudi i robe kroz BiH. Pritom u Izaslanstvu EU-a naglašavaju da je upravo transport robe, a ne putnika ono što generira ekonomski rast.
Ulaganja u autoput
No, ulaganja u autoput na koridoru Vc ne mogu biti atraktivna ako će se zbog administrativnih podjela naplatne rampe graditi na svakih 20 kilometara. Željeznici duž koridora Vc potreban je dobar remont i unaprjeđenje signalizacije da bi pruga mogla funkcionirati kvalitetno do 2030. godine. Problem predstavlja usko grlo koje stvaraju tunel Ivan i tzv. Bradinska rampa, a bez rješavanja tih problema ne može se očekivati povećanje prometa robe ovom željeznicom.
