Dok svakodnevno bez posla ostaje stotine djelatnika, naravno u gospodarstvu, BiH je zaposlila novih 5.126 činovnika u državnom sektoru, što je uvjerljivo najviše na prostoru bivše Jugoslavije. Naime, broj radnika u državnoj upravi, obrani i obaveznom socijalnom osiguranju u BiH od rujna 2008. godine do lipnja ove godine povećan je za 7,5 odsto, sa 68.174 na 73.300.
Rekorder u regiji
BiH je jedna od zemalja u regiji, ali i u odnosu na većinu zemalja članica Europske unije, koja oko 50 odsto bruto društvenog proizvoda izdvaja za financiranje javnog sektora. Javna potrošnja u BiH iz godine u godinu uzima sve veći dio “kolača”. Tako je do 2010. potrošnja javnog sektora iznosi 47 odsto BDP-a. O kolikom se povećanju radi najbolje pokazuje činjenica da je broj novoprimljenih službenika u bh. javnoj administraciji tek za nekoliko stotina manji nego zbrojno u Srbiji i Hrvatskoj, susjednim državama s daleko jačom privredom i razvijenijim tržištem rada. Štaviše, prema službenim statističkim podacima koje je obradio sajt Makroekonomija.org, po broju zaposlenih u javnom sektoru BiH je pretekla Srbiju (72.433) koja ima duplo više stanovnika i dvostruko više zaposlenih u odnosu na BiH. Primjera radi, u Srbiji je od početka ekonomske krize u državnoj upravi zaposleno novih 2.334 radnika ili 3,3 odsto, u Hrvatskoj 3.129 ili tri odsto, Crnoj Gori 1.123 ili šest ppostotaka, dok je Slovenija, pak, blago smanjila broj zaposlenih u javnom sektoru za 0,2 odsto.
Obrazovanje i zdravstvo
BiH je značajno povećanje radne snaga bilježila i u ostalim neproizvodnim djelatnostima koje su uglavnom naslonjene na proračune, kao što su obrazovanje (7.006 novozaposlenih) i zdravstvo (3.533). Ekonomski analitičari ocjenjuju da prekomjerna zapošljavanja u javnom sektoru potvrđuju svu pogubnost stihijskih politika koje sprovode domaće vlasti.
-Budžetske ustanove su postale baza uhljebljenja partijskih aktivista i rodbine službenika višeg ranga. Sustav po kojem se službenici u institucijama skoro nikako ne mogu otpustiti, logično je što se na državni aparat gleda kao na savršeno mjesto za zaposlenje do mirovine, skoro kao nekada u socijalističkom uređenju. Kada na to dodamo činjenicu da su mnoge institucije na državnom nivou formirane pod pritiskom EU, dobijemo tako velike brojke, kaže ekonomista Zoran Pavlović. Dok razvijene europske zemlje ekonomsku krizu nastoje prebroditi smanjenjem javne potrošnje, BiH zapošljava činovnike u državnom sektoru.
